Svi običaju vezani za proroka Iliju zapravo su potekli iz onoga što su ljudi nekada davno primetili da se dešava u prirodi i to se dalje prenosilo, kaže otac Ivan za portal religija.rs.
Njegovo ime crvenim slovom upisano je u crkvenom kalendaru, a on je jedan i od najpoštovanijih svetaca i među narodom, koji mu pripisuje razna svojstva i moći, a jedno od njih je i da je "gromovnik" odnosno neko ko upravlja munjama i gromovima i određuje gde će i kad padati kiša.
Zbog toga se i do danas u seoskim krajevima zadržao običaj da se na Svetog Iliju nikako ne radi u polju, da se ne bi navukao gnev svetitelja. Ipak, veruje se da posle njega lepo polako prolazi, pa je iz davnina ostala i poznata izreka: “Od Svetog Ilije, sunce sve milije”, kao i verovanje da se na današnji dan ne bi trebalo kupati u rekama.
instagram/printscreen/ivanzru
Otac Ivan
Takođe, narod veruje da med koji se vadi na Ilindan služi kao lek, pa se preporučuje majkama da obavezno danas nađu nekog pčelara, uzmu med od njega i namažu decu po obrazima kako bi bila zdrava.
Sveštenik Ivan Cvetković za religiju.rs napominje da narodni običaji nisu po svojoj suštini loši, nekad i ulepšavaju veru, ali sve dok ne izazivaju strah od svetitelja.
- Svi običaju vezani za Svetog Iliju zapravo su potekli iz onoga što su ljudi nekada davno primetili da se dešava u prirodi i to se dalje prenosilo. Jednostavno, ljudi su zapazali da se posle današnjeg datuma vreme menja, tačnije da je promenjivo, da se voda u rekama hladi pa kad zagrejan čovek naglo uđe u vodu, može nešto da mu se desi... Međutim, problem je što su to vezali za svetitelja i njegovu volju i što može da izazove strah kod ljudi - naglašava otac Ivan i ističe da su svetitelji naši prijatelji, naši izaslanici pred Bodom kojih nemamo razloga da se plašimo.
On kaže da crkva svetitelje proslavlja liturgijski i da bi svaki vernik danas trebalo da ode na liturgiju i pomoli se Svetom Iliji.
- Najbolje je danas otići u crkvu i pomoliti se Svetom Iliji, živeti onako kako Bog zapoveda i razloga za strah nema. Neće on nikome ništa loše da uradi, i on i Bog su milostivi - zaključuje otac Ivan.
Ovo narod veruje od pamtiveka, a nikada nije bilo tačno: svetac je iz Starog zaveta, a svetica iz vremena Rimskog carstva. Njih ne spajaju krvne veze, već samo narodna mašta i mitski strah od groma i ognja.
Kratka i snažna, molitva Proroku Iliji vekovima se prenosila usmenim predanjem, ali je tokom vremena često bila skraćivana i menjana. Donosimo autentične reči koje monasi uznose pred tron Božiji u tišini manastira Ostrog.
U tišini ove svetinje, podignute na imanju koje je pobožni bračni par Lacković darovao Crkvi, krikovi se pretvaraju u molitve, a svedočanstva o čudesnim isceljenjima svakim danom su sve brojnija.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Biblijski opis ognjenih kola i uznesenja velikog starozavetnog proroka vekovima privlači pažnju vernika: kakvo je to "nebo", gde se nalazi raj i zašto Crkva ovaj događaj vidi kao praobraz Hristovog Vaznesenja?
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
U besedi za petak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega čovekov unutrašnji rast zavisi od onoga čime ispunjava svoje srce i kakvu ulogu u tome ima Hristos.
Veliki srpski duhovnik 20. veka govorio je o trenucima kada čovek više ne razume zašto mu se teškoće događaju i kako upravo tada može da sačuva poverenje u Gospoda.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za petak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega čovekov unutrašnji rast zavisi od onoga čime ispunjava svoje srce i kakvu ulogu u tome ima Hristos.