Jubilarni 10. Festival hrišćanske kulture i duhovno-dokumentarnog filma održaće se od 4. do 12. septembra.
Eparhija timočka najavila je održavanje 10. jubilarnog Festivala hrišćanske kulture i duhovno-dokumentarnog filma u Zaječaru.
Saopštenje vam prenosimo u celosti.
"Sa posebnom radošću najavljujemo održavanje 10. jubilarnog Festivala hrišćanske kulture i duhovno-dokumentarnog filma u Zaječaru, koji ove godine protiče u znaku velikog jubileja - 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog, prosvetitelja i duhovnog utemeljivača srpskog naroda.
Od 4. do 12. septembra 2025. godine ovaj značajni kulturni i duhovni događaj u Zaječaru će okupiti istaknute pisce, glumce i kulturne stvaraoce; predstavnike Matice srpske i poznate horove i muzičke ansamble.
Foto: SPC
Takođe, biće prikazani i najbolji duhovno-dokumentarni filmovi domaće i strane produkcije. Bogat i raznovrstan program festivala čine predavanja, tribine, književne večeri, koncerti i filmske projekcije, sve sa ciljem da se ukaže na značaj hrišćanske kulture u savremenom društvu i očuva duhovno nasleđe srpskog naroda", navodi se u saopštenu Eparhije.
Eparhija timočka poziva sve zainteresovane da budu deo ovog izuzetnog jubileja i da zajedno proslave deset godina postojanja festivala u svetlu sećanja na Svetog Savu i trajnih vrednosti koje nas povezuju.
BONUS VIDEO: Vernici osetili blagoslov čudotvorne ikone: Anketa ispred crkve Svetog Simeona Mirotočivog
Pravoslavna misija u Ugandi rođena je iz duboke potrebe naroda koji je, razočaran plodovima delovanja nekadašnjih kolonijalnih misionara, počeo da traga za izvornim i nepromenjenim hrišćanskim predanjem.
Centralna proslava u Hramu Svetog Simeona Mirotočivog započela je svečanim bogosluženjem, nakon kojeg vernike očekuje narodni sabor, kulturno-umetnički program i trpeza ljubavi uz vola na ražnju.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Nekadašnji basista benda Danzig Džoš Lejzi govori o ličnom slomu, godinama borbe sa zavisnošću i susretu s verom, koji ga je doveo do odluke da primi svetu tajnu krštenja u Pravoslavnoj crkvi.
Kamerni hor Emanuel, uz blagoslov episkopa valjevskog Isihija, otvorio je tradicionalne Gospојinske susrete crkvenih horova u Eparhiji valjevskoj, slaveći veru i zajedništvo kroz molitvu i pojanjе.
U svet glume je ušao sa 18 godina najpre u Francuskoj, a zatim u Italiji, Nemačkoj i Americi. Potom se vrato u Francusku da snimi film „Histoire d’O“, Justa Jaeckina, koji je postao planetarno poznat „Emmanuelle“.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.