Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog juče je u Kastel Gandolfu primio papa Lav XIV, na susretu koji se ocenjuje kao ključni trenutak u diplomatskoj strategiji Kijeva. Prve zvanične informacije o tome o čemu su razgovarali Papa i predsednik Ukrajine bile su veoma šture. Prema saopštenju Vatikana, razgovori su bili usmereni na pitanja koja su neposredno povezana sa budućnošću Ukrajine: zamrzavanje linije fronta, pregovore između zaraćenih strana i osetljivo humanitarno pitanje raseljavanja stanovništva.
Šta je Kijev tražio od Svete Stolice
Po informacijama koje stižu iz Kijeva, Zelenski je došao sa ciljem jačanja diplomatske podrške. Prema diplomatskim izvorima, zatražio je od pape da preuzme aktivniju ulogu u pojačavanju međunarodnog pritiska na zemlje koje i dalje zauzimaju neutralan stav, piše portal vimaorthodoxias.gr. Podsetimo, Srbija zvanično ima neutralan stav u ovom sukobu, što implicitno znači i određeni pritisak na našu zemlju. Istovremeno je zvanično upućen i zahtev za posredovanje u povratku ukrajinske dece njihovim porodicama, pitanje koje ukrajinska strana smatra humanitarnom „crvenom linijom“.
VATICAN MEDIA/IPA / Sipa Press / Profimedia
Papa Lav XIV i Volodimir Zelenski
Papa Lav je ponovio značaj nastavka dijaloga, na osnovama koje omogućavaju diplomatsku deeskalaciju. Takođe je istaknuto da Sveta Stolica ima aktivne komunikacione kanale koji se mogu koristiti za razmenu ratnih zarobljenika, ali i za inicijative na poljima kojima državni mehanizmi ne mogu efikasno da upravljaju.
Međunarodna scena u znaku pojačanih pritisaka
Nije slučajno što se susret događa u trenutku kada je primećena povećana aktivnost u međunarodnoj diplomatiji. Evropska unija pojačava procese procene u vezi sa finansijskom pomoći Ukrajini, a istovremeno očekuje jasna uveravanja da eventualni mirovni proces neće značiti gubitak suvereniteta nad delovima teritorije zemlje.
Opšta slika koja se nazire jeste da Zelenski ne traži isključivo moralnu podršku. On teži institucionalnom i međunarodnom faktoru koji bi mogao da deluje kao garant. Papa, sa svoje strane, pokazuje spremnost da odigra stabilizujuću ulogu, ponovo naglašavajući da rešenje bez diplomatskog sporazuma nije istinsko rešenje.
Uz laserske zrake, dimne efekte i poruku iz Vatikana, otac Giljerme pretvorio je prostor ispred Katedrale svete Elizabete u događaj koji je spojio tradiciju i elektronsku muziku, obeleživši 75. rođendan nadbiskupa Bernarda Bobera.
Beloruska Biskupska konferencija saopštila je da su oci Henrjk Akalotovič i Andrej Juhnjevič, posle godina provedenih u kaznenim kolonijama, oslobođeni zahvaljujući diplomatskoj misiji Vatikana.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Mojseja Murina po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svete mučenice Minodora, Mitrodora i Nimfodora. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Nikole Tolentinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Posle ocene odlazećeg poglavara Islamske zajednice u BiH da je beseda patrijarha Porfirija „ponovo otvorila“ ratne rane, episkop bihaćko-petrovački odgovorio je autorskim tekstom.
Potpisnici peticije tvrde da su potezi ukrajinskih vlasti prema Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi razlog zbog kojeg smatraju da priznanje predsedniku Ukrajine nije primereno jednom pravoslavnom pokloničkom mestu.
Poglavar Jerusalimske patrijaršije istakao da verske vođe imaju duhovni i moralni autoritet da pomognu u prevazilaženju sukoba i otvore put ka pomirenju.
Od Marije i Ane do Sare, Eve i Marte, ova imena povezana su sa važnim ženama iz Svetog pisma i pravoslavnog predanja, a iza svakog od njih stoji drugačija biblijska priča.