Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog juče je u Kastel Gandolfu primio papa Lav XIV, na susretu koji se ocenjuje kao ključni trenutak u diplomatskoj strategiji Kijeva. Prve zvanične informacije o tome o čemu su razgovarali Papa i predsednik Ukrajine bile su veoma šture. Prema saopštenju Vatikana, razgovori su bili usmereni na pitanja koja su neposredno povezana sa budućnošću Ukrajine: zamrzavanje linije fronta, pregovore između zaraćenih strana i osetljivo humanitarno pitanje raseljavanja stanovništva.
Šta je Kijev tražio od Svete Stolice
Po informacijama koje stižu iz Kijeva, Zelenski je došao sa ciljem jačanja diplomatske podrške. Prema diplomatskim izvorima, zatražio je od pape da preuzme aktivniju ulogu u pojačavanju međunarodnog pritiska na zemlje koje i dalje zauzimaju neutralan stav, piše portal vimaorthodoxias.gr. Podsetimo, Srbija zvanično ima neutralan stav u ovom sukobu, što implicitno znači i određeni pritisak na našu zemlju. Istovremeno je zvanično upućen i zahtev za posredovanje u povratku ukrajinske dece njihovim porodicama, pitanje koje ukrajinska strana smatra humanitarnom „crvenom linijom“.
VATICAN MEDIA/IPA / Sipa Press / Profimedia
Papa Lav XIV i Volodimir Zelenski
Papa Lav je ponovio značaj nastavka dijaloga, na osnovama koje omogućavaju diplomatsku deeskalaciju. Takođe je istaknuto da Sveta Stolica ima aktivne komunikacione kanale koji se mogu koristiti za razmenu ratnih zarobljenika, ali i za inicijative na poljima kojima državni mehanizmi ne mogu efikasno da upravljaju.
Međunarodna scena u znaku pojačanih pritisaka
Nije slučajno što se susret događa u trenutku kada je primećena povećana aktivnost u međunarodnoj diplomatiji. Evropska unija pojačava procese procene u vezi sa finansijskom pomoći Ukrajini, a istovremeno očekuje jasna uveravanja da eventualni mirovni proces neće značiti gubitak suvereniteta nad delovima teritorije zemlje.
Opšta slika koja se nazire jeste da Zelenski ne traži isključivo moralnu podršku. On teži institucionalnom i međunarodnom faktoru koji bi mogao da deluje kao garant. Papa, sa svoje strane, pokazuje spremnost da odigra stabilizujuću ulogu, ponovo naglašavajući da rešenje bez diplomatskog sporazuma nije istinsko rešenje.
Uz laserske zrake, dimne efekte i poruku iz Vatikana, otac Giljerme pretvorio je prostor ispred Katedrale svete Elizabete u događaj koji je spojio tradiciju i elektronsku muziku, obeleživši 75. rođendan nadbiskupa Bernarda Bobera.
Beloruska Biskupska konferencija saopštila je da su oci Henrjk Akalotovič i Andrej Juhnjevič, posle godina provedenih u kaznenim kolonijama, oslobođeni zahvaljujući diplomatskoj misiji Vatikana.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
U razgovoru sa novinarima uoči povratka sa odmora, Sveti Otac je poručio da nada postoji, ali da su potrebni istrajna molitva i rad, govorio je o svom boravku u letnjoj rezidenciji i poseti svetilištima.
Na svom prvom sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve, mitropolit Antonije preneo je zabrinutost zbog progona Ukrajinske pravoslavne crkve, dok je Sveti Otac pozvao na obnovu dijaloga i zajednički odgovor na izazove savremenog sveta.
Sastanak ukazuje na to da Vatikan želi da ponovo otvori kanale komunikacije s verskim rukovodstvom Moskve nakon zategnutih odnosa izazvanih zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog mučenika Jakova Persijanca po starom kalendaru, a po novom Sveti mučenici Mina, Hermogen i Eugraf. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.