Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog juče je u Kastel Gandolfu primio papa Lav XIV, na susretu koji se ocenjuje kao ključni trenutak u diplomatskoj strategiji Kijeva. Prve zvanične informacije o tome o čemu su razgovarali Papa i predsednik Ukrajine bile su veoma šture. Prema saopštenju Vatikana, razgovori su bili usmereni na pitanja koja su neposredno povezana sa budućnošću Ukrajine: zamrzavanje linije fronta, pregovore između zaraćenih strana i osetljivo humanitarno pitanje raseljavanja stanovništva.
Šta je Kijev tražio od Svete Stolice
Po informacijama koje stižu iz Kijeva, Zelenski je došao sa ciljem jačanja diplomatske podrške. Prema diplomatskim izvorima, zatražio je od pape da preuzme aktivniju ulogu u pojačavanju međunarodnog pritiska na zemlje koje i dalje zauzimaju neutralan stav, piše portal vimaorthodoxias.gr. Podsetimo, Srbija zvanično ima neutralan stav u ovom sukobu, što implicitno znači i određeni pritisak na našu zemlju. Istovremeno je zvanično upućen i zahtev za posredovanje u povratku ukrajinske dece njihovim porodicama, pitanje koje ukrajinska strana smatra humanitarnom „crvenom linijom“.
VATICAN MEDIA/IPA / Sipa Press / Profimedia
Papa Lav XIV i Volodimir Zelenski
Papa Lav je ponovio značaj nastavka dijaloga, na osnovama koje omogućavaju diplomatsku deeskalaciju. Takođe je istaknuto da Sveta Stolica ima aktivne komunikacione kanale koji se mogu koristiti za razmenu ratnih zarobljenika, ali i za inicijative na poljima kojima državni mehanizmi ne mogu efikasno da upravljaju.
Međunarodna scena u znaku pojačanih pritisaka
Nije slučajno što se susret događa u trenutku kada je primećena povećana aktivnost u međunarodnoj diplomatiji. Evropska unija pojačava procese procene u vezi sa finansijskom pomoći Ukrajini, a istovremeno očekuje jasna uveravanja da eventualni mirovni proces neće značiti gubitak suvereniteta nad delovima teritorije zemlje.
Opšta slika koja se nazire jeste da Zelenski ne traži isključivo moralnu podršku. On teži institucionalnom i međunarodnom faktoru koji bi mogao da deluje kao garant. Papa, sa svoje strane, pokazuje spremnost da odigra stabilizujuću ulogu, ponovo naglašavajući da rešenje bez diplomatskog sporazuma nije istinsko rešenje.
Uz laserske zrake, dimne efekte i poruku iz Vatikana, otac Giljerme pretvorio je prostor ispred Katedrale svete Elizabete u događaj koji je spojio tradiciju i elektronsku muziku, obeleživši 75. rođendan nadbiskupa Bernarda Bobera.
Beloruska Biskupska konferencija saopštila je da su oci Henrjk Akalotovič i Andrej Juhnjevič, posle godina provedenih u kaznenim kolonijama, oslobođeni zahvaljujući diplomatskoj misiji Vatikana.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.
Jedan od Sedamdesetorice apostola zajedno sa suprugom Priskilom širio je Jevanđelje, pomagao u osnivanju prvih hrišćanskih zajednica i ostao upamćen kao mučenik koji je do kraja ostao veran Hristu.
U Hramu Svetog velikomučenika Georgija priređen je svečani doček ikone, dok se završava izgradnja kapele posvećene svetiteljki čiji životni podvig vere, molitve i ljubavi vekovima nadahnjuje vernike širom sveta.
Na praznik svetog arhangela Gavrila, patrijarh srpski služio je liturgiju u drevnoj svetinji i podsetio da hrišćanski život počiva na poverenju u Božju volju, smirenju i spremnosti da se čuje glas Crkve.
Na praznik Svetog arhangela Gavrila, episkop bački pozvao je vernike na očuvanje crkvenog jedinstva, poručivši da se Hristos i Crkva ne mogu prilagođavati ljudskim merilima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
U razgovoru sa novinarima uoči povratka sa odmora, Sveti Otac je poručio da nada postoji, ali da su potrebni istrajna molitva i rad, govorio je o svom boravku u letnjoj rezidenciji i poseti svetilištima.
Ava Justin Popović je na Saboru Svetog arhangela Gavrila 1965. godine govorio o snazi molitve i pozvao vernike da u trenucima pada i velikih nevolja prizovu pomoć nebeskih zaštitnika.
Potomci Srba stradalih u ustaškom zločinu predložili obnovu Hrama Svetog Spasa, srušenog 1942. godine, i izgradnju Crkve Spasa na krvi na Mrakovici, kao trajnog pomena kozaračkim mučenicima.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Stari recept za jednostavnu poslasticu iz domaćih kuća koja se spremala u mrsne dane i čuvala ukus leta, kajsija iz voćnjaka i porodičnih okupljanja za trpezom.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.