Shutterstock/Gorodenkoff/Printscreen/Facebook/Духовне Поуке Светих Отаца наших
"Istečenje u snu" smatra se demonskim iskušenjem.
Izbacivanje sperme u snu, u narodu poznato kao "mokri snovi“ ili noćne emisije, uobičajena je fiziološka pojava, naročito kod adolescenata i mlađih muškaraca. Stručnjaci objašnjavaju da se radi o potpuno normalnom i zdravom procesu koji se najčešće javlja tokom REM faze sna i predstavlja prirodan način na koji telo oslobađa višak sperme. U medicini ova pojava nema negativne konotacije niti ukazuje na bilo kakav zdravstveni problem.
Međutim, u hrišćanskoj tradiciji, pa i u pravoslavlju, noćne emisije tumače se i iz duhovnog ugla. U crkvenoj terminologiji ova pojava naziva se "istečenje u snu“ i smatra se grehom i demonskim iskušenjem, zbog čega se vernicima, prema kanonima, jutro posle zabranjuje pričešće, celovanje ikona i moštiju...
Naime, prema Svetom Jovanu Kasijanu, isečenje u snu se prvenstveno dešava zbog umišljenosti, gordosti, osuđivanja drugih – po dopuštenju Božijem kao kazna, a onda kao mogući uzroci se navode naslađivanje nečistim maštanjima u budnom stanju, od prezasićenosti hranom i pićem, od suviška nakupljenih tečnosti u zdravom stanju – što je ponekad praćeno sablažnjivim maštanjima, a ponekad se događa i bez maštanja, ponekad "po slabosti živaca, ili usled kakve bolesti", a često i od demonske zavisti.
Shutterstock/Gorodenkoff
Mokri snovi su greh u pravoslavlju
Međutim, otac Ljubo Milošević je, odgovorajući jednom verniku na sajtu "Svetosavlje", ipak, objasnio da ovo nije baš toliki greh koliko ga ljudi smatraju, ali ipak, ako dođe do "istečenja u snu", nekih ograničenja bi trebalo čovek da se pridržava.
- Ne bi trebalo da bas toliku pažnju poklanjamo ovom problemu. Ljudi znaju i da preteruju. Ako se istečenje desi u snu, a spremali ste se za pričešće, onda ga preskočite do prve službe, ali pročitajte molitvu. Ako je to bilo običnim danom, onda pročitajte molitvu i produžite dan normalno. Sve što se dešava van naše volje nije strašan greh, jer u ovom slučaju to je samo greh naše smrtne prirode - odgovorio je on.
Po savetu svetogorskih duhovnika, ako dođe do "istečenja u snu", trebalo bi se najpre oprati, promeniti veš i pročitati iz molitvenika molitve Svetog Vasilija Velikog protiv oskrnavljenja u snu. U hram na službu treba ići, ali iz poštovanja prema svetinji ne bi trebalo primiti Sveto pričešće, celivati ikone, mošti i uzeti naforu na prvoj službi kojoj se toga dana prisustvuje (jutrenje ili Sveta Liturgija).
Već na idućoj službi (večernjoj), hrišćanin može da celiva ikone i mošti.
Ne bi trebalo mališanima čitati akatiste, tim više, prisiljavati ih, nego pročitajte dve – tri kratke molitve iz molitvoslova pred sveto pričešće, i isto toliko blagodarnih molitava posle svetog pričešća posle dolaska kući iz crkve, objasnio je otac Mihail.
Otac Aleksandar kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Opsežna analiza višedecenijskih istraživanja otkriva složene uzroke razlika u religioznosti i pokazuje kako društveni položaj, psihološki obrasci i istorijske okolnosti oblikuju odnos prema veri, čak i tamo gde su uloge strogo podeljene