Nakon što je bivši fudbaler fizički napadnut u beogradskom tržnom centru, duhovnik Manastira Pokajnica progovara o savremenoj navici da se sudi i presuđuje drugima, podsećajući da pravda pripada Bogu, a ne javnom mnjenju.
Neki ljudi gledaju tuđe živote kao rijaliti-program - osuđuju, komentarišu, napadaju. A onda, kada stvarno neko postane meta besa javnosti, sve što preostaje je tišina i nemo posmatranje. Upravo zbog toga, jeromonah Stefan, duhovnik Manastira Pokajnica, odlučio je da progovori o višenedeljnim osudama nekadašnjeg fudbalera i sportskog funkcionera Vujadina Savića zbog afere koja je uzdrmala ceo region. Nakon što je, posle konstantnih verbalnih napada, grupa mladića fizički nasrnula na Savića u beogradskom tržnom centru, otac Stefan nije želeo da ostane nem, bez obzira na to što monasi retko, gotovo nikada, ne komentarišu stvari i pojave koje su svetovne.
- Svi smo nemi svedoci i posmatrači, dakle i saučesnici, višenedeljne torture nad ovim mladim čovekom, mužem, ocem četvoro dece - započinje otac Stefan i dodaje:
- U duhu Hrista, da baci kamen svako ko je bez greha, postavljam pitanje: "Kako vas nije sramota i strah!" Ovo pitam i sve medije, ali i sve bezimene i isfrustrirane nebitne persone za čije postojanje znaju možda tek samo prve komšije…
Kada društvo zaboravi meru i pravdu
Duhovnik Manastira Pokajnica ističe da je društvo izgubilo osećaj za pravu dimenziju zla i dobra.
- Što se ne osilite na ove raspale mediokritete iz rijaliti-programa, na botoksiranog transvestita koji je pravo iz makedonskog zatvora dobio autorske emisije u Srbiji, na istetoviranog i bradatog demona kvazipevača utegnutog u svilu i kadifu, na transrodnu prostitutku koja u Srbiji promoviše svoj posao u Švajcarskoj, na starlete koje javno iznose svoje cenovnike, na satanistu koja se u svojim performansima poliva krvlju i mokraćom, na one koji poubijaše decu u "Ribnikaru" i Mladenovcu, oteše malu Dunju… Oni su kancer ovog društva, primer bluda i razvrata, Sodoma i Gomora - naglašava otac Stefan.
Ptintscreen/Youtube/TV Hram
Jeromonah Stefan, duhovnik Manastira Pokajnica
Prava dimenzija hrišćanskog saosećanja
U isto vreme, on ukazuje na osnovnu hrišćansku istinu - da je ljudski život svet i da ne treba drugome suditi, posebno ne na osnovu senzacionalnih priča:
- Ostavite čoveka na miru! Sve što je trebalo da reši, rešio je sa ženom, decom i svojim duhovnikom! Da li ste svesni svog stepena zla?! Čak i ako je uradio ono za šta ga vi "sveti i bezgrešni ljudi" optužujete (a podsećam vas da to još nije dokazano), on će za to dati odgovor Bogu. Nećete vi! Vi ćete dati odgovor za ovo za šta vas ja optužujem!
Poruka koja seže do savesti i srca
Otac Stefan završava porukom koja seže do savesti i srca:
- Toliko od mene! Nikada nisam ćutao, pa neću ni sada! Na to ste navikli… Mir vam od Gospoda!
Otac Stefan ovim primerom pokazuje koliko je važno saosećanje i razboritost u svetu u kojem instant osuda postaje norma, a prava pravda i oprost često ostaju zapostavljeni.
Prvi srpski vladika u Americi, koga danas proslavljamo kao svetitelja, objasnio je da telesne nevolje nisu slučajnost, već prilika za pokajanje, duhovni rast i otkrivanje unutrašnjih slabosti.
Priča o čoveku koji je grešio ceo život, ali se iskreno pokajao, otkriva večni dijalog između ljudske nesavršenosti i božanske milosti – i pruža nadu svakome ko traži unutrašnje oslobođenje.
Nakon što je bivši fudbaler fizički napadnut u beogradskom tržnom centru, duhovnik Manastira Pokajnica progovara o savremenoj navici da se sudi i presuđuje drugima, podsećajući da pravda pripada Bogu, a ne javnom mnjenju.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
Jednostavan manastirski način pripreme, bez viška sastojaka i bez kulinarskih trikova, pokazuje kako skromna postna trpeza može biti zasitna i iznenađujuće bogata ukusom, čak i dan posle spremanja.
Crkva preporučuje supružnicima da se u dane posta, uz međusobnu saglasnost, uzdrže od telesnih odnosa, kako bi se bračna ljubav privremeno usmerila ka duhovnom zajedništvu i molitvi.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Crkva preporučuje supružnicima da se u dane posta, uz međusobnu saglasnost, uzdrže od telesnih odnosa, kako bi se bračna ljubav privremeno usmerila ka duhovnom zajedništvu i molitvi.
U besedi za 28. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas ka širem smislu Božjeg stvaranja, u kojem ništa nije slučajno i ništa nije uzaludno.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Amvrosija po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Ignjatija Bogonosca. Katolici su u trećoj nedelji Adventa i slave Svetog Zefirina. Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnim molitvama.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Amvrosija po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Ignjatija Bogonosca. Katolici su u trećoj nedelji Adventa i slave Svetog Zefirina. Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnim molitvama.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.