"SAMO SE SETI KO SI"! Sveti Vasilije Veliki otkriva koji je najbolji način da se odgovori na poniženja
Onaj ko se ovako ponaša, svaki poraz čini manjim od stvarnosti.
Kada vera postane deo svakog postupka i odluke, ona prirodno privlači pažnju, ne zato što se ističe, već zato što se razlikuje.
U pravoslavnom iskustvu, vera se ne potvrđuje rečima, već životom. Ona se ne dokazuje raspravom, niti se nameće objašnjenjima, već se prepoznaje po plodovima koje ostavlja u čoveku. Crkva od najranijih vremena uči da se istina Hristova ne širi galamom, već tihim, ali postojanim svedočenjem kroz dela, trpljenje i smirenje.
U životu verujućeg čoveka, svakodnevica postaje prostor ispovedanja vere. Odnos prema bližnjem, strpljenje u nepravdi, mir u iskušenju i zahvalnost u oskudici čine nevidljivu, ali snažnu propoved. Takav život ne traži priznanje niti potvrdu, jer se ne oslanja na spoljašnji utisak, već na unutrašnju borbu i neprestano preispitivanje pred Bogom.
Pravoslavno predanje upozorava na opasnost praznih reči i spoljašnje pobožnosti. Sveti oci su često podsećali da je lakše govoriti o veri nego živeti po njoj.
Zato se duhovni život gradi u tišini, kroz pokajanje, molitvu i dela ljubavi, daleko od potrebe da se bude primećen ili pohvaljen. Ono što je istinski proživljeno ne traži objašnjenje, jer se prepoznaje.
Kada vera postane deo svakog postupka i odluke, ona prirodno privlači pažnju, ne zato što se ističe, već zato što se razlikuje. Takav život budi pitanja bez namere da poučava, ostavlja utisak bez želje da ubedi.
U tom prostoru slobode, bez pritiska i nametanja, drugi sami prilaze i pitaju o izvoru takvog mira, snage i postojanosti.
Upravo na to je ukazivao Blaženi Avgustin.
"Nikada ne govori o Hristu, dok te ne pitaju, ali živi tako, da bi te pitali".
Onaj ko se ovako ponaša, svaki poraz čini manjim od stvarnosti.
Duhovni mir postao je roba, koja ljudima stalno izmiče.
Bogohulne misli se javljaju iznenada, protiv čovekove volje, i donose ružne, neprimerene predstave o onome što je verniku najsvetije.
Čovek može sakriti svoje postupke od drugih, može se predstaviti drugačijim nego što jeste, ali ne može sakriti misli, želje i dela pred Bogom.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.
U besedi za nedelju 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako dela Isusa otvaraju oči i menjaju način na koji vrednujemo sopstvene napore.
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Pravoslavna duhovnost uči da se zlo ne pobeđuje zlom, već dobrim, i da se istinska pobeda ne ostvaruje nad drugim čovekom, već nad sobom.
Dok su vernici molili, jedan glas odjeknuo je hramom, izazvavši šok među prisutnima i državnim funkcionerima.
Pravoslavlje ne negira potrebu za lečenjem i brigom o telu, ali naglašava da pravo isceljenje obuhvata čitavog čoveka - i telo i dušu.
Njeni roditelji, pravedni Joakim i Ana, dugo nisu imali dece, te se njeno rođenje smatra darom od Boga.
U besedi za sredu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da svi narodi moraju stati pred Hrista, a ono što danas odlučimo o veri oblikuje večnu sudbinu svakog od nas.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Veliki pravoslavni svetitelj objašnjava zašto zlopamćenje uništava život.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.