Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Bura oko kazne koju je FK Crvena zvezda dobila posle utakmice protiv francuskog kluba Lil OSC ne jenjava već danima i prerasta u polemiku koja daleko nadilazi teren. Savez pravoslavnih novinara, pozivajući se na izvore bliske klubu, piše da su crveno-beli ipak sankcionisani zbog „isticanja verskih simbola“. Upravo ta formulacija dodatno je rasplamsala raspravu u javnosti.
Navijači Zvezde, međutim, ističu da je izbor lika Svetog Simeona Mirotočivog bio motivisan činjenicom da ga klub obeležava kao svoju krsnu slavu, što čitav slučaj stavlja u drugačiji kontekst.
Šta je zaista razlog kazne - Sveti Simeon ili ponašanje na tribinama?
U međuvremenu su se pojavile i drugačije informacije. Pojedini mediji objavili su da se UEFA oglasila i demantovala tvrdnje da je koreografija na severnoj tribini bila razlog kazne. Umesto toga, kao ključni razlozi navedeni su pogrdno skandiranje upućeno organizaciji, upotreba pirotehničkih sredstava i gužve na prolazima.
TANJUG/ DEJAN ŽIVANČEVIĆ
Navijači Zvezde ističu da je izbor lika Svetog Simeona Mirotočivog bio motivisan činjenicom da ga klub obeležava kao svoju krsnu slavu
- Tragač je od UEFA dobio decidan odgovor, nijedna od kazni izrečenih nekadašnjem prvaku Evrope ne odnosi se na spomenutu koreografiju na severnoj tribini. Umesto toga, sankcije crveno-belima određene su usled blokiranja prolaza na tribinama (28.000 evra), korišćenja pirotehničkih sredstava (17.000 evra) i bacanja predmeta na teren (10.500 evra), kao i zbog poruke kojom se naručava ugled fudbala i same organizacije (40.000 evra) - piše Sport Klub.
Meč između Zvezde i Lila odigran je 26. februara 2026. godine, u revanšu plej-ofa za plasman u narednu fazu Lige Evrope, a dvomeč je okončan prolaskom francuskog predstavnika.
Da li UEFA primenjuje iste aršine za sve klubove?
Ovaj slučaj ponovo je otvorio širu temu odnosa evropske kuće fudbala prema srpskim klubovima i navijačima. U javnosti se već godinama provlači utisak da su kazne učestalije i strože, naročito kada poruke sa tribina zadiru u politički ili identitetski prostor, uključujući i pitanje Kosova i Metohije.
- Tzv. Kosovo se takmiči pod okriljem UEFE. Primetno je da UEFA postavlja nejednake standarde i duple aršine. Sankcionišu se samo poruke koje UEFA smatra nepriklandim. Kriterijumi nisu isti za sve. Sveti Simeon Mirotočivi je neprikladan dok su koreografije koje prikazu đavola prikladne - navode u Saveu pravoslavnih novinara.
Uprkos različitim tumačenjima, ostaje utisak da je čitav slučaj obavijen nedorečenostima. Dok jedni veruju da je sporna koreografija bila povod za kaznu, drugi smatraju da je ona tek sporedna tema, dok se suštinski razlozi nalaze u već uobičajenim disciplinskim prekršajima na tribinama.
Nakon akcije u Suvom Grlu, Crkva upozorava da se malobrojne zajednice dovode na ivicu izdržljivost i apeluje da se spreči produbljivanje straha među porodicama koje su odlučile da ostanu na svojim ognjištima.
Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
Tog 17. marta 2004. nasilje je prekinulo mir, spalilo domove i svetinje, a dok mnogi još nisu mogli da se vrate kući, snaga vere i sećanje opstaju kao jedini svetionik kroz tminu.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Veliki duhovnik sa Svete Gore podseća da slabost nije kraj borbe, već prilika za pokajanje i povratak Bogu, jer posle pada najopasnije je izgubiti nadu.
Tumačeći reči iz Knjige Priča Solomonovih, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva da se darivanje bližnjemu računa kao dar Bogu, a vrednost bogatstva meri se spremnošću da se ono podeli.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Leontija po starom i Svete besrebrenike Kozmu i Damjana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Arona, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.