ZAŠTO MLADOŽENJA MORA DA RAZBIJE ČAŠU NA JEVREJSKOM VENČANJU: Tajna tradicije duge hiljadama godina
Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze.
Sve što treba da znate o pashalnom sederu, simboličnoj hrani i starim tradicijama.
Ove godine, jevrejski veliki praznik Pasha počinje u sredu, 1. aprila, uveče i traje do zalaska sunca u četvrtak, 9. aprila. Prvi pashalni seder održava se uveče 1. aprila, dok se drugi slededi narednog dana, 2. aprila, takođe uveče.
Pasha je praznik kojim se slavi izlazak Izrailjaca iz egipatskog ropstva. To je jedan od najvažnijih i najčešće obeležavanih jevrejskih praznika. Posebnost ovog praznika je što poziva Jevreje ne samo da se sećaju Izlaska, već i da ga iznova prožive kroz seder, svečani obrok sa simboličnim jelima i obredima, koji priču oživljava za svaku generaciju.
Najvažniji obred je seder, svečani obrok tokom kojeg se priča o Izlasku prepričava kroz priče i pesme, uz konzumiranje obrednih jela, uključujući macu i maror (gorko bilje). Obredi i prateća čitanja opisani su u Hagadi, vodiču koji postoji u mnogim verzijama, kako u štampi, tako i na internetu. Svako može napraviti i sopstvenu verziju Hagade.
Još jedan ključni običaj je izbegavanje hrane sa kvascem, poznate kao hametz, i jelo mace, beskvasnog hleba koji podseća na žurbu u kojoj su Izrailjci napustili Egipat, bez vremena da testo naraste. Pred Pashu mnogi Jevreji temeljno čiste svoje domove kako bi uklonili hametz, a ono što ostane prodaju ili spaljuju.
Jedan od glavnih običaja je stroga dijeta tokom praznika, pre svega izbegavanje hametza. Aškenaski Jevreji često izbegavaju i kitnijot, namirnice poput mahunarki. Poslednjih godina neki nadoknađuju izostanak žitarica pripremom jela od kinoe, iako je ne smatraju svi prikladnom za Pashu. Hvalospevi Halel izgovaraju se i noću i danju, tokom sedera i jutarnjih molitvi. Pasha takođe označava početak četrdesetdevetodnevnog perioda zvanog Omer, koji podseća na brojanje dana između prinošenja žrtava u drevnom Hramu u Jerusalimu. Ovaj period završava praznikom Šavuot, kada se obeležava primanje Tore na Sinaju.
Maca je osnovna hrana tokom Pashe. Tokom sedera jedu se i druga obredna jela, među kojima je najpoznatiji haroset, mešavina voća, orašastih plodova, vina i cimeta, koja podseća na malter koji su koristili izraelski robovi u Egiptu.
Uobičajena jela uključuju supu sa knedlama od mace, goveđa pečenja, gefilte ribu sa renom, kugel i cimmes. Pored toga, postoje i posebna jela prilagođena pravilima Pashe, kao što su mace pržene sa jajima (matzah brei), pashalna peciva, kokosovi makaruni i palačinke od mace (hremslah). Širi izbor recepata za Pashu može se pronaći na pouzdanim izvorima.
Od drevnog Talmuda do modernih ceremonija: lomljenje stakla krije simbole radosti, opasnosti i neuništive veze.
Tradicionalni obred sklapanja braka i raskošna svečanost spojili su sinagogu i industrijski dok, dok je svaki detalj organizovan do savršenstva.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Od čišćenja kuće i posta prvorođenih do obredne večere koja pripoveda izlazak iz Egipta - običaji Pashe kriju slojeve značenja koje mnogi ne poznaju.
Donosimo sve što treba da znate o jednom od najznačajnijih praznika na jevrejskom kalendaru.
Pošto se brojanje smatra micvom, svako veče se, pre brojanja, izgovara posebni blagoslov.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Muhamed ef. Demirović objašnjava da islam dopušta više nego što zabranjuje i zbog čega su svinjsko meso i alkoholna pića izuzeti.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.