KADA SRCE UMIRE OD GLADI: Vladika Nikolaj otkriva šta može spasiti dušu i dati istinsku snagu
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za Veliku subotu objašnjava kako dve biblijske figure oblikuju sudbinu čoveka kroz pad i uzdizanje.
U besedi vladike Nikolaja Velimirovića o dva Adama, koju je napisao za Veliku subotu, ljudska sudbina se ne posmatra kao niz udaljenih pojmova, već kao duboka razlika između onoga što razara i onoga što podiže. Adam i Hristos stoje kao dve tačke između kojih se meri ceo ljudski pad i ceo smisao obnavljanja. Smrt i život, sramota i slava, nemoć i sila, u ovom tekstu nisu apstraktne suprotnosti, već opis unutrašnjeg stanja čoveka. Nikolaj govori o čoveku koji već u sebi nosi ili seme raspadanja ili klicu preobražaja, zavisno od toga kojoj strani pripada. Između groba i vaskrsenja, kako ga on vidi, ne stoji praznina, već odluka koja se neprestano obnavlja u čovekovom biću. Upravo tu se otvara prostor njegove besede, kao poziv da se smisao života ne traži u prolaznosti, nego u onome što je u stanju da je prevaziđe.
„Jer kako po Adamu svi umiru, tako će i po Hristu svi oživljeti. (I Kor. 15, 22)“
Po Adamu seje se u sramoti, po Hristu ustaje u slavi. Od Adama je greh, od Hrista pravda. Od Adama nemoć i smrt, od Hrista sila i život. Shodno Adamu svi ćemo pomreti, shodno Hristu svi ćemo oživeti. Ono je čovek zemaljski, ovo je čovek nebeski. Ono je čovek telesni, ovo je čovek duhovni. Hristos nije vaskrsao radi sebe nego radi nas, kao što nije ni umro radi sebe nego radi nas. Ako njegovo vaskrsenje ne znači i naše vaskrsenje, onda je njegovo vaskrsenje gorčina a ne slast. Gde bi onda bila ljubav Božja? I gde smisao svega našeg zemaljskog bednog bitisanja? I gde smisao Hristovog dolaska na zemlju?
Onde gde Adam skončava, Hristos počinje. Adam skončava u grobu, Hristos počinje vaskrsom iz groba. Adamovo koleno to je seme pod zemljom koje gnili i truli i ne vidi sunca i ne veruje da ono može izaći ispod zemlje i razviti se u zelenu biljku sa lišćem, cvetom i rodom. Hristovo koleno to je ozelenela njiva na kojoj pšenica raste, zeleni se, lista, cveta i donosi rod mnogi.
Po Adamu ne znači samo da ćemo mi jednoga dana umreti, nego znači da smo mi već mrtvi, mrtvi svi do jednoga. Po Hristu ne znači samo da ćemo mi jednoga dana oživeti, nego da smo već oživljeni, tj. seme je počelo u zemlji klijati i na svetlost sunca izbijati. No potpun izraz smrti je grob, a potpun izraz života besmrtnog u Carstvu Božjem. Um Adamovih sinova saglašava se sa smrću, miri se sa trulenjem i tone sve dublje u zemlju. Um Hristovih sinova buni se protiv smrti i truleži i sve se više upinje da isklija čoveka u svetlost, čemu i blagodat Božja pomaže.
O vaskrsli Gospode, otrezni um svih sinova ljudskih, da bi bežali od tame i propasti i pružali se ka svetlosti i životu večnom, koji je u Tebi. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
U besedi za nedelju 6. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Božija veličina prevazilazi svu ljudsku moć i razumevanje.
U besedi za sredu Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički osvetljava trenutke kada Hristos dolazi i menja život onih koji Ga traže.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
U besedi za subotu 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da molitva, trpljenje ili milosrđe sami po sebi nisu dovoljni, već da svetost nastaje kada se sve vrline sjedine u ljubavi prema Bogu.
U besedi za petak 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da najveća opasnost ne dolazi spolja, već iz čovekovog srca.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako greh rađa nemir, sumnju i osećaj progonjenosti, dok čistota duše donosi snagu, slobodu i hrabrost pred životnim iskušenjima.
U besedi za sredu 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećoj razlici između prolaznog života i večnosti, otkrivajući zašto samo srce sjedinjeno sa Hristom može postati deo večne građevine Božjeg Carstva.
Pred veliki praznik mnogi vernici se pitaju kako da se pravilno pripreme za odlazak u hram i šta je potrebno znati pre nego što pristupe jednoj od najvećih svetinja pravoslavne vere.
U besedi za subotu 6. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da molitva, trpljenje ili milosrđe sami po sebi nisu dovoljni, već da svetost nastaje kada se sve vrline sjedine u ljubavi prema Bogu.
Probajte riblje ćufte po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za subotu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Ignjatija Bogonosca.
Želeći da se zaštite od zla, mnogi nesvesno upadaju u stanje koje im oduzima spokoj i udaljava ih od istinske vere.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Želeći da se zaštite od zla, mnogi nesvesno upadaju u stanje koje im oduzima spokoj i udaljava ih od istinske vere.
Blaženopočivši grčki arhijerej upozorio je na sablazan zbog neprikladnog odevanja u crkvi, odgovornost sveštenika i mere za očuvanje bogoslužbenog poretka.
U vrhu Srpske pravoslavne crkve tvrde da je odluka doneta u kratkom postupku, bez prethodnog obaveštavanja patrijarha, dok pravni stručnjaci ukazuju na pitanja kanonskog ustrojstva i verskih sloboda.