NE VODE GREHOVI ČOVEKA U VEČNE MUKE, NEGO OVO: Sveti Tihon je isticao da je ljudski grešiti, a u pakao se ide zbog demonskih navika
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.
Reči jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja o apostolu Tomi otkrivaju kako ono što izgleda kao slabost može postati snažan dokaz koji menja pogled na istinu i veru.
Sve češće se čovek danas susreće sa brzim sudom, lako izrečenom osudom i netrpeljivošću prema tuđoj sumnji ili traženju istine. Umesto razumevanja, dominira potreba da se drugi odmah označi, ispravi ili odbaci. Upravo u tom prostoru u kojem se vera i neverica sudaraju sa ljudskom slabošću, javlja se jedna drevna pouka koja vraća meru i smirenje - reč Svetog Jovana Zlatoustog o apostolu Tomi.
- Nemoj osuđivati Tomu, jer on nije sumnjao iz zlobe, nego je želeo da se uveri. Njegova sumnja rodila je još veću potvrdu Vaskrsenja, jer kada je opipao Hristove rane, on je prvi ispovedio najveću istinu: ‘Gospod moj i Bog moj!’ (Jn. 20, 28). Tako je neverovanje jednoga učvrstilo veru svih - reči su Svetog Jovana Zlatoustog, zapisane u svetim knjigama.
U ovim rečima otkriva se duboka duhovna lekcija: sumnja nije uvek protivnik vere, već ponekad njen put. Toma nije odbio istinu iz gordosti, već ju je tražio iz potrebe da razume i doživi. Upravo ta iskrenost dovela ga je do ispovedanja koje je postalo temelj jednog od najvažnijih trenutaka hrišćanskog svedočenja.
Na kraju, poruka ostaje jasna u duhu pravoslavnog predanja: ne žuriti sa osudom tuđe slabosti, jer i kroz nju može da se otkrije put ka jačem i čistijem saznanju istine.

Dela svetih apostola, začalo 6 (2,38-43)
38. A Petar im reče: „Pokajte se, i da se krsti svaki od vas u ime Isusa Hrista za oproštenje grehova; i primićete dar Svetoga Duha. 39. Jer obećanje je za vas i za decu vašu i za sve daljne koje će dozvati Gospod Bog naš." 40. I drugim mnogim rečima svedočaše, i moljaše ih govoreći: „Spasite se od ovog pokvarenog roda." 41. Tada oni koji rado primiše reč njegovu krstiše se; i dodade se u taj dan oko tri hiljade duša. 42. I behu postojani u nauci apostolskoj, i u zajednici, u lomljenju hljeba i u molitvama. 43. A uđe strah u svaku dušu, jer apostoli činiše mnoga čudesa i znake u Jerusalimu.
Jevanđelje po Jovanu, začelo 8 (3,1-15)
1. A beše čovek među farisejima, po imenu Nikodim, knez judejski. 2. On dođe Isusu noću i reče mu: „Ravi, znamo da si učitelj od Boga došao; jer niko ne može ova znamenja tvoriti koja ti tvoriš ako nije Bog s njim." 3. Odgovori Isus i reče mu: „Zaista, zaista ti kažem: ako se ko ne rodi odozgo, ne može videti Carstva Božjega." 4. Reče mu Nikodim: „Kako se može čovek roditi kad je star? Eda li može po drugi put ući u utrobu matere svoje i roditi se?"
5. Odgovori Isus: „Zaista, zaista ti kažem: ako se ko ne rodi vodom i Duhom, ne može ući u Carstvo Božje. 6. Što je rođeno od tela, telo je; a što je rođeno od Duha, duh je. 7. Ne čudi se što ti rekoh: „Valja vam se roditi odozgo. 8. Duh diše gde hoće, i glas njegov čuješ, a ne znaš otkuda dolazi i kuda ide: tako je svaki koji je rođen od Duha." 9. Odgovori Nikodim i reče mu: „Kako može to biti?" 10. Isus odgovori i reče mu: „Ti si učitelj Izrailjev, a to li ne znaš?
11. Zaista, zaista ti kažem da ono što znamo govorimo i što smo videli svedočimo, i svedočanstvo naše ne primate. 12. Kad vam kazah ono što je zemaljsko pa ne verujete, kako ćete verovati ako vam kažem ono što je nebesko?13. I niko se nije popeo na nebo osim Onaj koji siđe s neba, Sin Čovečiji koji je na nebu. 14. I kao što Mojsej podiže zmiju u pustinji, tako treba da se podigne Sin Čovečiji, 15. da svaki koji veruje u njega ne pogine, nego da ima život večni."
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.
Veliki svetitelj našeg vremena objasnio je zašto ni bogatstvo ni uspeh ne ispunjavaju čoveka i gde se zapravo nalazi smisao koji ne bledi.
Jedna pouka ave Justina Popovića razbija svakodnevnu sumnju i nudi drugačiji pogled na život, strah i večnost.
Pouka starca Siluana Atonskog otkriva drugačije razumevanje poznatih priča o čudesima i pomera pažnju sa čoveka na ono što se u njima zaista dešava.
Dok vreme neumoljivo prolazi, poruka svetitelja nas podseća da svaka nova godina može biti prilika za dobra dela i duhovni rast.
Kroz primer iz Starog zaveta, jedan od najvećih svetitelja pokazuje kako vera i strpljenje oblikuju unutrašnju svetlost koju ništa na svetu ne može ugasiti.
U svetu punom iskušenja i sumnje, Zlatousti nas podseća da iskreno pokajanje i vera pretvaraju padove u unutrašnju snagu i vode ka bliini Boga.
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak Svetle sedmice donosi tumačenje događaja u kojem Hristos, prema hrišćanskom predanju, silazi u ad i donosi preokret koji se odnosi na čitavo čovečanstvo.
Vozilo je sletelo s puta na nepristupačnom terenu nakon iznenadnog gubitka kontrole; sumnja se na zdravstveni problem, povređeni saputnik zbrinut u bolnici, bratstvo tuguje za poštovanim sabratom
Značaj ispovesti naročito dolazi do izražaja u vreme velikih praznika, kada se vernici pripremaju da dostojno prime Svetu tajnu pričešća.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Praznični ručak Narodne kuhinje okupio korisnike u porti hrama Vaznesenja Gospodnjeg na Klisi u Novom Sadu, uz podršku volontera i dobrotvora koji delima svedoče hrišćansku ljubav.
Izjave poglavara Rimokatoličke crkve o nasilju izazvale burne reakcije u Izraelu, gde verski lideri upozoravaju na opasne posledice takvih stavova, dok Vatikan odgovara bez direktnog suočavanja sa optužbama.
Ono što obično ostane na kraju praznika u ovom receptu postaje brz, ukusan i praktičan obrok, baš onako kako su nekada znale naše bake - bez bacanja i bez komplikacija.