Ajeti sure Abese 80:24–32 otkrivajući kako Božja briga i prirodni ciklusi oblikuju naš život i svet oko nas.
Kroz alete sure Abese (80:24–32), koji su u knjizi "Kuran - 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje" izdvojeni za 23. decembar, islamskim vernicima se skreće pažnja na hranu i plodove zemlje, na kišu i zemlju koja rađa žito, voće i povrće, masline i palme – sve darove koji omogućavaju život i opstanak. Ovi ajeti podstiču na zahvalnost i razmišljanje o Alahovoj brizi za čoveka i svet oko njega, pokazujući kako se kroz svakodnevne darove prirode može prepoznati Njegova prisutnost i dobrota.
Sura Abese, ajeti 80:24-32
Foto: Unsplash
Kuran
80:24 – Neka čovek pogleda u hranu svoju;
80:25 – Mi obilno kišu prolivamo,
80:26 – zatim zemlju pukotinama rasijecamo,
80:27 – i činimo da iz nje žito izrasta,
80:28 – i grožđe i povrće,
80:29 – i masline i palme,
80:30 – i bašče guste,
80:31 – i voće i pića,
80:32 – na uživanje vama i stoci vašoj.
Višeslojna poruka o prirodi i životu
Ovi ajeti nose višeslojnu poruku o povezanosti čoveka sa prirodom i Alahovim zakonima. Pozivaju na pažljivo posmatranje hrane i plodova zemlje, što razvija svest o zahvalnosti i promišljenoj upotrebi onoga što je dato. Prirodni ciklusi – kiša, zemljište i rast biljaka – predstavljaju Alahovu pažnju i brigu za život, dok raznovrsnost plodova – žito, grožđe, povrće, masline, palme, bašče, voće i pića – simbolizuje obilje koje nije samo za trenutnu korist, već i za očuvanje života i budućih generacija.
Moralna dimenzija i zahvalnost
Ovi ajeti takođe podsećaju na moralnu obavezu očuvanja prirode i odgovornog korišćenja resursa, ističući da je zahvalnost prema Alahovim darovima temelj verske i etičke prakse. Posmatranje i razumevanje prirodnih darova razvija svest o međuzavisnosti svih živih bića i podseća na obavezu pažljivog i pravednog odnosa prema svetu oko nas.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.
Prva četiri ajeta sure El-Mulk otkrivaju beskonačnu Božiju moć, savršenu harmoniju kosmosa i pozivaju vas da sagledate vlastiti život iz potpuno nove perspektive.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
Ajeti iz sure El-Bekara podsećaju da priroda, hrana i svaki dah zavise od Stvoritelja, učeći nas da kroz pažnju i duhovnu svest gradimo život ispunjen smislom i moralnom jasnoćom.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.