Ajeti sure Abese 80:24–32 otkrivajući kako Božja briga i prirodni ciklusi oblikuju naš život i svet oko nas.
Kroz alete sure Abese (80:24–32), koji su u knjizi "Kuran - 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje" izdvojeni za 23. decembar, islamskim vernicima se skreće pažnja na hranu i plodove zemlje, na kišu i zemlju koja rađa žito, voće i povrće, masline i palme – sve darove koji omogućavaju život i opstanak. Ovi ajeti podstiču na zahvalnost i razmišljanje o Alahovoj brizi za čoveka i svet oko njega, pokazujući kako se kroz svakodnevne darove prirode može prepoznati Njegova prisutnost i dobrota.
Sura Abese, ajeti 80:24-32
Foto: Unsplash
Kuran
80:24 – Neka čovek pogleda u hranu svoju;
80:25 – Mi obilno kišu prolivamo,
80:26 – zatim zemlju pukotinama rasijecamo,
80:27 – i činimo da iz nje žito izrasta,
80:28 – i grožđe i povrće,
80:29 – i masline i palme,
80:30 – i bašče guste,
80:31 – i voće i pića,
80:32 – na uživanje vama i stoci vašoj.
Višeslojna poruka o prirodi i životu
Ovi ajeti nose višeslojnu poruku o povezanosti čoveka sa prirodom i Alahovim zakonima. Pozivaju na pažljivo posmatranje hrane i plodova zemlje, što razvija svest o zahvalnosti i promišljenoj upotrebi onoga što je dato. Prirodni ciklusi – kiša, zemljište i rast biljaka – predstavljaju Alahovu pažnju i brigu za život, dok raznovrsnost plodova – žito, grožđe, povrće, masline, palme, bašče, voće i pića – simbolizuje obilje koje nije samo za trenutnu korist, već i za očuvanje života i budućih generacija.
Moralna dimenzija i zahvalnost
Ovi ajeti takođe podsećaju na moralnu obavezu očuvanja prirode i odgovornog korišćenja resursa, ističući da je zahvalnost prema Alahovim darovima temelj verske i etičke prakse. Posmatranje i razumevanje prirodnih darova razvija svest o međuzavisnosti svih živih bića i podseća na obavezu pažljivog i pravednog odnosa prema svetu oko nas.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.
Prva četiri ajeta sure El-Mulk otkrivaju beskonačnu Božiju moć, savršenu harmoniju kosmosa i pozivaju vas da sagledate vlastiti život iz potpuno nove perspektive.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.