Izumitelj jDanijel Alamasdža (67) koji je želeo da ovo bude hram čija su vrata otvorena pripadnicima različitih religija - hrišćanima, muslimanima, budistima... Gornji sprat je bio namenjen molitvama, a na donjem spratu je otvoren centar za rehabilitaciju maloletnih lica.
Izgradnja ove građevina je počela 1990. godine, a po prvim planovima ona je trebala da ima oblik goluba. Međutim, kako je izgradnja napredovala tako je i ovo zdanje poprimilo oblik kokoške, pa otuda i ovakav naziv "Kokošija crkva"
Gereja ayam je neobična građevina poznata pod imenom "Kokošija crkva" koja se nalazi u Indoneziji. Ovo veličanstveno zdanje je danas napuštena ruševina, a većinu ljudi hvata jeza kada se ona pomene. Oni kažu da je nekada davno bila jezivi hram nekog šašavog kulta.
Tanjug/AP
Trebalo da okupi vernike svih religija
Izgradnja ove građevine je počela 1990. godine, a po prvim planovima ona je trebalo da ima oblik goluba. Međutim, kako je izgradnja napredovala tako je i ovo zdanje poprimilo oblik kokoške, pa otuda i ovakav naziv "Kokošija crkva".
Izumitelj je Danijel Alamasdža (67) koji je želeo da ovo bude hram čija su vrata otvorena pripadnicima različitih religija - hrišćanima, muslimanima, budistima... Gornji sprat je bio namenjen molitvama, a na donjem spratu je otvoren centar za rehabilitaciju maloletnih lica.
Međutim, nije sve išlo po planu. Deset godina kasnije, "Kokošija crkva" je zatvorena zbog prevelikih rashoda, a građevina je ponovo napuštena.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.