Prostirući se na preko 23 hektara, ovo botaničko remek-delo čija istorija seže u srednji vek, u privatnom je posedu pape, za javnost je otvoreno tek 2014. godine.
Vatikanski vrtovi, poznati i kao „Giardini Vaticani“ na italijanskom, predstavljaju očaravajući skriveni dragulj unutar Vatikana, privatno vlasništvo pape. Na preko 23 hektara zemlje, ovi vrtovi su tiho utočište koje zauzima više od polovine ukupne teritorije Vatikana, najmanje suverene države na svetu.
Ovde, među zelenilom i cvetnim mirisima, posetioci mogu pronaći trenutke tišine i spokoja, obnavljajući se nakon jedinstvenog iskustva istraživanja bogate istorije Vatikana.
Pixabay.com
Postoji bezbroj razloga zašto biste trebali posetiti ove vrtove, ali svakako se ističe njihova duga istorija, koja seže još u 6. vek. Kada je po papinom nalogu Papinska rezidencija iz Laterana premeštena u Vatikan, započeta je tradicija stvaranja vrtova za lično razmišljanje i uživanje papa. Ovo svojevrsno botaničko remek delo nastalo je na području koje je nekada bilo prekriveno vinogradima i voćnjacima još od Rimskog carstva, transformišući se tokom vekova u kompleks očaravajućih pejzaža. Vrtovi su se značajno razvili kroz vekove pod uticajem preferencija svakog pape, pa predstavljaju odraz različitih stilova pejzažne arhitekture.
Podeljeni u tri celine - italijansku, francusku i englesku - ovi vrtovi odražavaju širok spektar kulturnih uticaja i stilova kroz koje je Katolička crkva prolazila kroz stoleća. Italijanski vrtovi oslikavaju počast renesansnom nasleđu, francuski odišu formalnošću, dok engleski vrtovi slave slikovite krajolike prirode.
Pixabay
Botaničko remek-deo u Vatikanu
U vatikanskim vrtovima se, među stoletnim skulpturama, fontanama i građevinama, može prošetati kroz istoriju ovog drevnog grada. Šetnja ovim terenima takođe pruža priliku da posetioci dožive isto okruženje koje uživa i Papa tokom svojih povremenih šetnji. Ovi vrtovi čuvaju neke od znamenitosti, poput komada Berlinskog zida, Fontane Orla, Lurdske pećine, tornja Svetog Ivana, Guvernerove palate i mnogih drugih.
Danas ovi vrtovi ne samo da papi pružaju privatno mesto za molitve i razmišljanja, već su i svedočanstvo duge istorije papinstva i njegove povezanosti sa svetom. Za širu javnost Vatikanski vrtovi otvoreni su tek 2014. godine. Kako prenosi „Vatican tout tickets“, ulaznice za Vatikanske vrtove dostupne su posetiocima po ceni od 75 za odrasle, dok deca od 7 do 17 godina ulaznicu mogu dobiti po ceni od 54 evra. a deci mlađoj od šest godina nije dozvoljen ulaz.
Iako su naši stari znali prigodne zdravice, mnogi danas nisu sigurni kako da pozdrave domaćina, izgovore čestitku i učestvuju u prvom obredu koji sledi čim pređu prag slavske kuće.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Ribarov prsten, simbol svetovne vlasti i duhovnog služenja, svečano se uništava pred kardinalima kao znak da se završila papina zemaljska misija i da Crkva započinje novo poglavlje svoga života.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Pastorka Lena Miler u Berlinu održala je ceremoniju tokom koje je blagoslovila poligamni savez homoseksualaca, nazivajući ga "punovažnim savezom pred Bogom", a taj čin izazvao je duboku tugu u hrišćanskom svetu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.