Prostirući se na preko 23 hektara, ovo botaničko remek-delo čija istorija seže u srednji vek, u privatnom je posedu pape, za javnost je otvoreno tek 2014. godine.
Vatikanski vrtovi, poznati i kao „Giardini Vaticani“ na italijanskom, predstavljaju očaravajući skriveni dragulj unutar Vatikana, privatno vlasništvo pape. Na preko 23 hektara zemlje, ovi vrtovi su tiho utočište koje zauzima više od polovine ukupne teritorije Vatikana, najmanje suverene države na svetu.
Ovde, među zelenilom i cvetnim mirisima, posetioci mogu pronaći trenutke tišine i spokoja, obnavljajući se nakon jedinstvenog iskustva istraživanja bogate istorije Vatikana.
Pixabay.com
Postoji bezbroj razloga zašto biste trebali posetiti ove vrtove, ali svakako se ističe njihova duga istorija, koja seže još u 6. vek. Kada je po papinom nalogu Papinska rezidencija iz Laterana premeštena u Vatikan, započeta je tradicija stvaranja vrtova za lično razmišljanje i uživanje papa. Ovo svojevrsno botaničko remek delo nastalo je na području koje je nekada bilo prekriveno vinogradima i voćnjacima još od Rimskog carstva, transformišući se tokom vekova u kompleks očaravajućih pejzaža. Vrtovi su se značajno razvili kroz vekove pod uticajem preferencija svakog pape, pa predstavljaju odraz različitih stilova pejzažne arhitekture.
Podeljeni u tri celine - italijansku, francusku i englesku - ovi vrtovi odražavaju širok spektar kulturnih uticaja i stilova kroz koje je Katolička crkva prolazila kroz stoleća. Italijanski vrtovi oslikavaju počast renesansnom nasleđu, francuski odišu formalnošću, dok engleski vrtovi slave slikovite krajolike prirode.
Pixabay
Botaničko remek-deo u Vatikanu
U vatikanskim vrtovima se, među stoletnim skulpturama, fontanama i građevinama, može prošetati kroz istoriju ovog drevnog grada. Šetnja ovim terenima takođe pruža priliku da posetioci dožive isto okruženje koje uživa i Papa tokom svojih povremenih šetnji. Ovi vrtovi čuvaju neke od znamenitosti, poput komada Berlinskog zida, Fontane Orla, Lurdske pećine, tornja Svetog Ivana, Guvernerove palate i mnogih drugih.
Danas ovi vrtovi ne samo da papi pružaju privatno mesto za molitve i razmišljanja, već su i svedočanstvo duge istorije papinstva i njegove povezanosti sa svetom. Za širu javnost Vatikanski vrtovi otvoreni su tek 2014. godine. Kako prenosi „Vatican tout tickets“, ulaznice za Vatikanske vrtove dostupne su posetiocima po ceni od 75 za odrasle, dok deca od 7 do 17 godina ulaznicu mogu dobiti po ceni od 54 evra. a deci mlađoj od šest godina nije dozvoljen ulaz.
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Ribarov prsten, simbol svetovne vlasti i duhovnog služenja, svečano se uništava pred kardinalima kao znak da se završila papina zemaljska misija i da Crkva započinje novo poglavlje svoga života.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.