Katoličanstvo 08.06.2024 | 21:43

TAJNA VATIKANSKIH VRTOVA: Oaza mira u srcu rimskog hrišćanstva

Izvor: Religija
Autor: Saša Tošić
TAJNA VATIKANSKIH VRTOVA: Oaza mira u srcu rimskog hrišćanstva
Pixabay

Prostirući se na preko 23 hektara, ovo botaničko remek-delo čija istorija seže u srednji vek, u privatnom je posedu pape, za javnost je otvoreno tek 2014. godine.

Vatikanski vrtovi, poznati i kao „Giardini Vaticani“ na italijanskom, predstavljaju očaravajući skriveni dragulj unutar Vatikana, privatno vlasništvo pape. Na preko 23 hektara zemlje, ovi vrtovi su tiho utočište koje zauzima više od polovine ukupne teritorije Vatikana, najmanje suverene države na svetu.

Ovde, među zelenilom i cvetnim mirisima, posetioci mogu pronaći trenutke tišine i spokoja, obnavljajući se nakon jedinstvenog iskustva istraživanja bogate istorije Vatikana.

Pixabay.com

Postoji bezbroj razloga zašto biste trebali posetiti ove vrtove, ali svakako se ističe njihova duga istorija, koja seže još u 6. vek. Kada je po papinom nalogu Papinska rezidencija iz Laterana premeštena u Vatikan, započeta je tradicija stvaranja vrtova za lično razmišljanje i uživanje papa. Ovo svojevrsno botaničko remek delo nastalo je na području koje je nekada bilo prekriveno vinogradima i voćnjacima još od Rimskog carstva, transformišući se tokom vekova u kompleks očaravajućih pejzaža. Vrtovi su se značajno razvili kroz vekove pod uticajem preferencija svakog pape, pa predstavljaju odraz različitih stilova pejzažne arhitekture.

Podeljeni u tri celine - italijansku, francusku i englesku - ovi vrtovi odražavaju širok spektar kulturnih uticaja i stilova kroz koje je Katolička crkva prolazila kroz stoleća. Italijanski vrtovi oslikavaju počast renesansnom nasleđu, francuski odišu formalnošću, dok engleski vrtovi slave slikovite krajolike prirode.

Pixabay
Botaničko remek-deo u Vatikanu

U vatikanskim vrtovima se, među stoletnim skulpturama, fontanama i građevinama, može prošetati kroz istoriju ovog drevnog grada. Šetnja ovim terenima takođe pruža priliku da posetioci dožive isto okruženje koje uživa i Papa tokom svojih povremenih šetnji. Ovi vrtovi čuvaju neke od znamenitosti, poput komada Berlinskog zida, Fontane Orla, Lurdske pećine, tornja Svetog Ivana, Guvernerove palate i mnogih drugih.

Danas ovi vrtovi ne samo da papi pružaju privatno mesto za molitve i razmišljanja, već su i svedočanstvo duge istorije papinstva i njegove povezanosti sa svetom. Za širu javnost Vatikanski vrtovi otvoreni su tek 2014. godine. Kako prenosi „Vatican tout tickets“, ulaznice za Vatikanske vrtove dostupne su posetiocima po ceni od 75 za odrasle, dok deca od 7 do 17 godina ulaznicu mogu dobiti po ceni od 54 evra. a deci mlađoj od šest godina nije dozvoljen ulaz.