Prostirući se na preko 23 hektara, ovo botaničko remek-delo čija istorija seže u srednji vek, u privatnom je posedu pape, za javnost je otvoreno tek 2014. godine.
Vatikanski vrtovi, poznati i kao „Giardini Vaticani“ na italijanskom, predstavljaju očaravajući skriveni dragulj unutar Vatikana, privatno vlasništvo pape. Na preko 23 hektara zemlje, ovi vrtovi su tiho utočište koje zauzima više od polovine ukupne teritorije Vatikana, najmanje suverene države na svetu.
Ovde, među zelenilom i cvetnim mirisima, posetioci mogu pronaći trenutke tišine i spokoja, obnavljajući se nakon jedinstvenog iskustva istraživanja bogate istorije Vatikana.
Pixabay.com
Postoji bezbroj razloga zašto biste trebali posetiti ove vrtove, ali svakako se ističe njihova duga istorija, koja seže još u 6. vek. Kada je po papinom nalogu Papinska rezidencija iz Laterana premeštena u Vatikan, započeta je tradicija stvaranja vrtova za lično razmišljanje i uživanje papa. Ovo svojevrsno botaničko remek delo nastalo je na području koje je nekada bilo prekriveno vinogradima i voćnjacima još od Rimskog carstva, transformišući se tokom vekova u kompleks očaravajućih pejzaža. Vrtovi su se značajno razvili kroz vekove pod uticajem preferencija svakog pape, pa predstavljaju odraz različitih stilova pejzažne arhitekture.
Podeljeni u tri celine - italijansku, francusku i englesku - ovi vrtovi odražavaju širok spektar kulturnih uticaja i stilova kroz koje je Katolička crkva prolazila kroz stoleća. Italijanski vrtovi oslikavaju počast renesansnom nasleđu, francuski odišu formalnošću, dok engleski vrtovi slave slikovite krajolike prirode.
Pixabay
Botaničko remek-deo u Vatikanu
U vatikanskim vrtovima se, među stoletnim skulpturama, fontanama i građevinama, može prošetati kroz istoriju ovog drevnog grada. Šetnja ovim terenima takođe pruža priliku da posetioci dožive isto okruženje koje uživa i Papa tokom svojih povremenih šetnji. Ovi vrtovi čuvaju neke od znamenitosti, poput komada Berlinskog zida, Fontane Orla, Lurdske pećine, tornja Svetog Ivana, Guvernerove palate i mnogih drugih.
Danas ovi vrtovi ne samo da papi pružaju privatno mesto za molitve i razmišljanja, već su i svedočanstvo duge istorije papinstva i njegove povezanosti sa svetom. Za širu javnost Vatikanski vrtovi otvoreni su tek 2014. godine. Kako prenosi „Vatican tout tickets“, ulaznice za Vatikanske vrtove dostupne su posetiocima po ceni od 75 za odrasle, dok deca od 7 do 17 godina ulaznicu mogu dobiti po ceni od 54 evra. a deci mlađoj od šest godina nije dozvoljen ulaz.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Ribarov prsten, simbol svetovne vlasti i duhovnog služenja, svečano se uništava pred kardinalima kao znak da se završila papina zemaljska misija i da Crkva započinje novo poglavlje svoga života.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Napustiti Svetu liturgiju bez ozbiljnog razloga smatra se velikim grehom, jer se time pokazuje nemar prema svetinji i prekida zajedništvo u najuzvišenijem trenutku sabranja Crkve.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.