Prostirući se na preko 23 hektara, ovo botaničko remek-delo čija istorija seže u srednji vek, u privatnom je posedu pape, za javnost je otvoreno tek 2014. godine.
Vatikanski vrtovi, poznati i kao „Giardini Vaticani“ na italijanskom, predstavljaju očaravajući skriveni dragulj unutar Vatikana, privatno vlasništvo pape. Na preko 23 hektara zemlje, ovi vrtovi su tiho utočište koje zauzima više od polovine ukupne teritorije Vatikana, najmanje suverene države na svetu.
Ovde, među zelenilom i cvetnim mirisima, posetioci mogu pronaći trenutke tišine i spokoja, obnavljajući se nakon jedinstvenog iskustva istraživanja bogate istorije Vatikana.
Pixabay.com
Postoji bezbroj razloga zašto biste trebali posetiti ove vrtove, ali svakako se ističe njihova duga istorija, koja seže još u 6. vek. Kada je po papinom nalogu Papinska rezidencija iz Laterana premeštena u Vatikan, započeta je tradicija stvaranja vrtova za lično razmišljanje i uživanje papa. Ovo svojevrsno botaničko remek delo nastalo je na području koje je nekada bilo prekriveno vinogradima i voćnjacima još od Rimskog carstva, transformišući se tokom vekova u kompleks očaravajućih pejzaža. Vrtovi su se značajno razvili kroz vekove pod uticajem preferencija svakog pape, pa predstavljaju odraz različitih stilova pejzažne arhitekture.
Podeljeni u tri celine - italijansku, francusku i englesku - ovi vrtovi odražavaju širok spektar kulturnih uticaja i stilova kroz koje je Katolička crkva prolazila kroz stoleća. Italijanski vrtovi oslikavaju počast renesansnom nasleđu, francuski odišu formalnošću, dok engleski vrtovi slave slikovite krajolike prirode.
Pixabay
Botaničko remek-deo u Vatikanu
U vatikanskim vrtovima se, među stoletnim skulpturama, fontanama i građevinama, može prošetati kroz istoriju ovog drevnog grada. Šetnja ovim terenima takođe pruža priliku da posetioci dožive isto okruženje koje uživa i Papa tokom svojih povremenih šetnji. Ovi vrtovi čuvaju neke od znamenitosti, poput komada Berlinskog zida, Fontane Orla, Lurdske pećine, tornja Svetog Ivana, Guvernerove palate i mnogih drugih.
Danas ovi vrtovi ne samo da papi pružaju privatno mesto za molitve i razmišljanja, već su i svedočanstvo duge istorije papinstva i njegove povezanosti sa svetom. Za širu javnost Vatikanski vrtovi otvoreni su tek 2014. godine. Kako prenosi „Vatican tout tickets“, ulaznice za Vatikanske vrtove dostupne su posetiocima po ceni od 75 za odrasle, dok deca od 7 do 17 godina ulaznicu mogu dobiti po ceni od 54 evra. a deci mlađoj od šest godina nije dozvoljen ulaz.
Veliki svetitelj pravoslavlja upozoravao je da ljutnja ne povređuje samo druge ljude, već zarobljava i onoga koji joj se prepusti, a u njegovim rečima nalazi se put ka smirenju i duhovnoj slobodi.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Vekovima ljudi odlaze na posebna mesta tražeći utehu, zdravlje i pomoć, ali Crkva jasno govori šta osvećena voda zaista jeste, zašto joj vernici prilaze sa poštovanjem i gde se nalazi granica između vere i praznoverja.
Svetogorski podvižnici i tokom najtoplijih dana biraju jednostavnu hranu iz prirode, a njihov vekovni način ishrane zasniva se na meri, postu i zahvalnosti za Božje darove.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Ribarov prsten, simbol svetovne vlasti i duhovnog služenja, svečano se uništava pred kardinalima kao znak da se završila papina zemaljska misija i da Crkva započinje novo poglavlje svoga života.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.