IPA / BACKGRID / Backgrid UK / ProfimediaPapa Franja
Ribarov prsten, simbol svetovne vlasti i duhovnog služenja, svečano se uništava pred kardinalima kao znak da se završila papina zemaljska misija i da Crkva započinje novo poglavlje svoga života.
U danu kada Rimokatolička crkva u molitvi ispraća papu Franju na njegov poslednji zemaljski put, oči vernih uprte su ka drevnim simbolima koji prate ovaj sveti trenutak prelaska. Među njima posebno mesto zauzima Ribarov prsten – znak poverene moći i služenja koji, po staroj tradiciji, mora biti uništen nakon smrti pape.
Ribarov prsten, koji svoje poreklo nalazi još u XIII veku, nazvan je po Svetom Petru, prvom među apostolima i temeljnom kamenu Crkve. Tokom 12 godina pontifikata, papa Franja ga je nosio na svečanim ceremonijama, iako je, u duhu skromnosti koja ga je krasila, na svojoj ruci svakodnevno nosio jednostavniji srebrni prsten. Pravi Ribarov prsten ostao je svetinja koja se koristi samo u najuzvišenijim trenucima služenja.
GoffPhotos.com / Goff Photos / Profimedia
Papa Franja je nosio Ribarov prsten na posebnim ceremonijama
Nekada je ovaj prsten služio za pečaćenje zvaničnih dokumenata, potvrđujući volju apostola Petra kroz njegove naslednike. Iako ta praksa više ne postoji od XIX veka, čin uništenja prstena opstao je do danas kao duboko simboličan: pokazatelj da se papska vlast gasi smrću pontifa, kako niko ne bi mogao nelegitimno da se njome služi.
Prema tradiciji, kamerlengo Rimokatoličke crkve, u ovom slučaju kardinal Kevin Farel, pred okupljenim članovima Kardinalskog kolegijuma izvršiće čin oštećenja prstena. U duhu prakse uvedene 2013. godine prilikom abdikacije pape Benedikta XVI, Ribarov prsten neće biti potpuno uništen, već će biti obeležen ukrštenim rezom – tiho i svečano svedočanstvo da je zemaljska služba pontifa privedena kraju.
Taj rez na prstenu nije čin razaranja, već duboko duhovna poruka: sve što je nošeno i na zemlji, bilo i najsvetije, prolazno je pred licem večnosti. Prsten, koji je na ruci Svetog Oca bio znak ne samo autoriteta već pre svega služenja i ljubavi prema stadu Božjem, time simbolično biva predan u ruke Onoga kome jedinom dugujemo krajnju vernost.
Credit: IPA / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia
Ribarov prsten na ruci pape Franje
Sahrana pape Franje, održana danas, započela je iznošenjem njegovog kovčega iz bazilike Svetog Petra – mesta gde se čula molitva, a duše vapile za večnim životom. Njegovo telo preneto je potom u baziliku Santa Marija Mađore, jednu od pet papskih bazilika u Rimu, gde će počivati u iščekivanju Uskrsnuća.
U trenutku kada kovčeg napušta pragove bazilike, a Ribarov prsten biva oštećen, Crkva ponavlja svoju veru: Petrov prsten nije tek simbol vlasti, nego živi pečat služenja, ljubavi i prolaznosti, dok svetlost večnog Carstva blista nad svakim koji je verno nosio krst Hristov.
Fotografije iz bazilike Svetog Petra izazvale su lavinu komentara i pogrešnih tumačenja. Iza simbola koji mnogi poistovećuju sa zlom, zapravo stoji jedno od najdubljih svedočanstava hrišćanske vere – poniznost apostola Petra.
Ogrnuta plavom maramom, sitna figura klekla je pored odra Svetog Oca i tišinom ispisala priču o prijateljstvu, hrabrosti i veri koja prevazilazi granice — iza tog trenutka stoji život posvećen onima koje je svet zaboravio.
U poslednjim trenucima života ostao je veran svom narodu i veri, a njegova borba za mir, solidarnost i nadu ostaće trajno upisana u srcima miliona širom sveta.
Na naslovnoj strani posvećenoj oproštaju od poglavara Rimokatoličke crkve, glasilo hrvatskih nacionalista optužuje ga za izdaju Hrvata, šurovanje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i zaustavljanje kanonizacije Alojzija Stepinca.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Sveta Stolica je podelila prve snimke emotivne ceremonije polaganja kovčega u bazilici Santa Marija Mađore, dok stotine hiljada vernika širom sveta u molitvi ispraćaju papu koji je svojom blagošću menjao lice Crkve.
Uoči izbora novog poglavara Rimokatoličke crkve, američki predsednik je tokom razgovora s novinarima, uz osmeh, poručio da bi želeo da preuzme papinsku službu. Njegova šala, izrečena nakon smrti pape Franje, izazvala je podeljene reakcije, naročito među vernicima i u crkvenim krugovima.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Pastorka Lena Miler u Berlinu održala je ceremoniju tokom koje je blagoslovila poligamni savez homoseksualaca, nazivajući ga "punovažnim savezom pred Bogom", a taj čin izazvao je duboku tugu u hrišćanskom svetu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.