Alberto PIZZOLI / AFP / Profimedia, Tanjug/AP Photo/Evan VucciKardinal Re služio je zadušnu misu i uputio dirljive reči opraštajući se sa Svetim Ocem
U poslednjim trenucima života ostao je veran svom narodu i veri, a njegova borba za mir, solidarnost i nadu ostaće trajno upisana u srcima miliona širom sveta.
Zahvalivši se svima prisutnima i uputivši pozdrave brojnim šefovima država, predsednicima vlada i zvaničnim delegacijama iz celog sveta koje su prisustvovale svetoj misi, kardinal Re je istakao da snažan izraz žalosti koji smo videli tokom ove nedelje svedoči o tome koliko je pontifikat pape Franje „dotakao umove i srca“ mnogih ljudi, ne samo unutar Crkve.
Dobri pastir blizak svom narodu do samog kraja
Pozivajući se na evanđeoski odlomak u kojem Hristos poverava Petru da pase Njegovo stado, kardinal Re je rekao da je „uprkos slabosti i patnji u poslednjim danima, papa Franja odlučio da ostane veran putu samopredanja sve do kraja svog zemaljskog života“, kročeći „stopama svoga Gospoda, Dobrog Pastira“.
Tanjug/VATICAN MEDIA
Kovčeg pape Franje počivao je u bazilici Svetog Petra, gde je u petak uveče zapečaćen
„Poslednja slika koju imamo o njemu, koja će ostati urezana u našem sećanju, jeste ona sa prošle nedelje, na Uskrs, kada je papa Franja, uprkos ozbiljnim zdravstvenim problemima, želeo da nas blagoslovi sa balkona bazilike Svetog Petra. Nakon toga je sišao na Trg, da pozdravi okupljeno mnoštvo vozeći se u otvorenom papamobilu.“
Podsetio je da je izbor imena Franjo „odmah ukazao na pastirski plan i stil na kojem je želeo da zasnuje svoj pontifikat, crpeći nadahnuće iz duha svetog Franja Asiškog.“
Otvoren za sve i pažljiv na znakove vremena
Svojim temperamentom i oblikom pastirskog služenja, kao i odlučnim karakterom, istakao je kardinal Re, „papa Franja je odmah ostavio snažan pečat na upravljanje Crkvom.“
- Bio je papa među narodom“, otvorenog srca prema svima, posebno prema marginalizovanima i najmanjima među nama, ali „i papa pažljiv na znakove vremena i na ono što Sveti Duh budi u Crkvi.
Alberto PIZZOLI / AFP / Profimedia
Kardinal Re
Svojim prepoznatljivim rečnikom i načinom izražavanja uvek je nastojao da evanđeoskom mudrošću osvetli probleme našeg vremena, podstičući hrišćane da žive svoju veru usred izazova i protivrečnosti, koje je voleo da opisuje kao „epohalnu promenu.“
Evangelizacija u središtu vizije pape Franje
Evangelizacija je, objasnio je kardinal Re, ostala u samom središtu vizije pape Franje, najsnažnije izražena u njegovoj apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium. Njegova slika Crkve kao „bolnice na bojnom polju“ odražava Crkvu koja aktivno izlazi u susret ranama sveta. Njegova blizina migrantima i izbeglicama, posebno kroz posete Lampeduzi, Lezbosu i granici između SAD-a i Meksika, snažno je svedočanstvo njegove solidarnosti sa patnicima.
- Njegovi gestovi i podsticaji u korist izbeglica i raseljenih lica su bezbrojni. Njegovo zalaganje za siromašne bilo je neprekidno.
Među njegovih 47 apostolskih putovanja, kardinal Re je posebno izdvojio posetu Iraku, koju je opisao kao „pastirski melem“ i snažan poziv na međureligijski dijalog.
Njegova putovanja često su ga vodila na mesta duboke potrebe i sukoba, a svoj vrhunac su doživela tokom njegove posete azijsko-oceanskom regionu 2024. godine, čime je Crkva proširila svoje prisustvo i do najudaljenijih periferija sveta.
Alberto PIZZOLI / AFP / Profimedia
Kardinal Re služio je zadušnu misu i uputio dirljive reči opraštajući se sa Svetim Ocem
Njegovo neumorno naglašavanje milosrđa
Kardinal Re je istakao i kako je papa Franja neumorno isticao značaj milosrđa — posebno kroz proglašenje Izvanredne jubilejske godine milosrđa 2016. godine — kao i njegovu stalnu borbu za „kulturu susreta“ nasuprot „kulturi odbacivanja“.
Njegov poziv na bratstvo među ljudima, naročito izražen u enciklici Fratelli tutti i Zajedničkoj deklaraciji o ljudskom bratstvu za mir u svetu i zajednički život iz Abu Dabija 2019. godine, naglašava njegovu težnju ka globalnoj solidarnosti i miru.
Hrabar glas za mir
Tanjug/AP Photo/Markus Schreiber
Trg Svetog Petra
Briga za očuvanje prirode, izražena u enciklici Laudato si', dodatno je proširila vidike njegovog moralnog vođstva, naglašavajući povezanost celokupnog stvorenog sveta i našu zajedničku odgovornost za planetu.
U vremenima globalnih sukoba i nasilja, papa Franja je ostao snažan glas za mir, neprestano ponavljajući: „Rat je poraz za čovečanstvo.“ Kardinalove reči o naporima pape Franje za mir dočekane su burnim aplauzom okupljenih.
Papa Franja, moli se za nas sa neba!
- Obraćanje je završeno dirljivim tonom, podsećajući na poznate reči kojima je papa Franja uvek zaključivao svoja obraćanja: „Ne zaboravite da se molite za mene.“
Uz novi talas aplauza, kardinal Re je rekao da sada, kada papa Franja počiva u Božjem zagrljaju, vernici uzvraćaju tu njegovu molbu, moleći voljenog Papu da posreduje za Crkvu, za Rim i za čitavo čovečanstvo sa svog mesta u nebesima.
- Dragi Franjo, sada te molimo: moli se za nas. Blagoslovi Crkvu, blagoslovi Rim i blagoslovi čitav svet sa neba, kao što si to učinio prošle nedelje sa balkona ove bazilike, u poslednjem zagrljaju sa narodom Božjim, ali i sa čovečanstvom koje iskrena srca traži istinu i visoko drži baklju nade.
U dokumentu koji je napisao dve godine pre smrti, papa Franja ostavio je dirljivu poruku o patnji, miru i molitvi, ali i zamolio da mu grob bude jednostavan, bez ikakvih ukrasa — u jednoj od najznačajnijih bazilika Rima, uz samo jedno ime: „Franciscus“
Odluka novog arhiepiskopa Pravoslavne crkve Albanije da prisustvuje poslednjem ispraćaju poglavara Rimokatoličke crkve izazvala je brojne reakcije među pravoslavnim vernicima širom sveta, dok su njegove izjave o papi otvorile pitanje granica međuverske ljubavi i crkvene tačnosti.
Ogrnuta plavom maramom, sitna figura klekla je pored odra Svetog Oca i tišinom ispisala priču o prijateljstvu, hrabrosti i veri koja prevazilazi granice — iza tog trenutka stoji život posvećen onima koje je svet zaboravio.
Uz zvuke Hora Sikstinske kapele, kovčeg pape Franje biće prenet u baziliku Svete Marije Velike, dok Rim i ceo svet u tišini i molitvi prate oproštaj od pontifika koji je uvek govorio: „prima sve, sve, sve.“
Od Oksforda i Atine do manastira Ćelije kod Valjeva, Blagoje Popović izabrao je život bez priznanja i komfora, ostavivši delo koje i danas snažno oblikuje pravoslavno mišljenje u Srbiji i izvan nje.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Justina Filosofa i Prepodobnog Justina Ćelijskog po novom i Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Rufina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Srpska, odale su počast upokojenom papi Franji, prenoseći svetu snažnu poruku nade, ljubavi i vere, kao i poziv na jedinstvo u Hristu.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.