Uoči izbora novog poglavara Rimokatoličke crkve, američki predsednik je tokom razgovora s novinarima, uz osmeh, poručio da bi želeo da preuzme papinsku službu. Njegova šala, izrečena nakon smrti pape Franje, izazvala je podeljene reakcije, naročito među vernicima i u crkvenim krugovima.
Na pitanje novinara koga bi voleo da vidi kao sledećeg poglavara Rimokatoličke crkve, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izneo je neobičan komentar, rekavši uz osmeh:
- Ja bih želeo da postanem papa. To bi bio pravi izbor.
Ova izjava usledila je nakon smrti pape Franje, koji je preminuo prošle nedelje u 88. godini života, ostavljajući za sobom dubok trag kao prvi pontifeks poreklom iz Latinske Amerike. Trampov komentar, iako izgovoren u šaljivom tonu, izazvao je podeljene reakcije u javnosti, naročito u crkvenim i verujućim krugovima, gde se pontifikalna služba ne posmatra kao pozicija političke moći, već kao duhovna služba najvišeg reda.
Tramp je zatim dodao da nema konkretne preferencije u vezi s budućim naslednikom pape, ali je pomenuo:
- Moram da kažem, imamo jednog kardinala koji dolazi iz mesta koje se zove Njujork, i koji je veoma dobar. Videćemo šta će se desiti.
Tanjug/L'Osservatore Romano/Pool Photo via AP
Papa Franja i Donald Tramp
Misleći na kardinala Timotija Dolana, nadbiskupa Njujorka, Tramp ga je pomenuo kao jednog od mogućih naslednika, iako se on ne nalazi među najozbiljnijim kandidatima za naslednika pape Franje. S druge strane, u užem izboru se našao drugi Amerikanac – kardinal Džozef Tobin, nadbiskup Njuarka iz savezne države Nju Džerzi.
Tramp i njegova supruga Melanija prisustvovali su proteklog vikenda pogrebnoj misi u Rimu, zajedno sa vernicima i zvaničnicima iz celog sveta, u znak poštovanja prema preminulom pontifeksu.
Odnos između Trampa i pape Franje bio je tokom prethodne decenije ispunjen tenzijama i javnim razmenama mišljenja, najviše oko pitanja migracija i poziva pape američkom predsedniku da pokaže hrišćansku samilost prema onima koji traže utočište. Trampova politika, usmerena ka pooštravanju migracionih mera, često je bila u suprotnosti sa jevanđelskom porukom milosrđa koju je promovisao papa Franja.
U narednim danima, 133 kardinala Rimokatoličke crkve iz čitavog sveta okupiće se u konklavi u Vatikanu kako bi, u duhu molitve i Svetog Duha, izabrali novog poglavara Crkve. Iako još nema jasnog favorita, očekivanja vernika su da novi papa bude dostojan naslednik apostola Petra i nosilac duhovne obnove u savremenom svetu.
U dokumentu koji je napisao dve godine pre smrti, papa Franja ostavio je dirljivu poruku o patnji, miru i molitvi, ali i zamolio da mu grob bude jednostavan, bez ikakvih ukrasa — u jednoj od najznačajnijih bazilika Rima, uz samo jedno ime: „Franciscus“
Na naslovnoj strani posvećenoj oproštaju od poglavara Rimokatoličke crkve, glasilo hrvatskih nacionalista optužuje ga za izdaju Hrvata, šurovanje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i zaustavljanje kanonizacije Alojzija Stepinca.
Ribarov prsten, simbol svetovne vlasti i duhovnog služenja, svečano se uništava pred kardinalima kao znak da se završila papina zemaljska misija i da Crkva započinje novo poglavlje svoga života.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Posle zdravstvenih problema, starici je potrebna je svakodnevna pomoć, a porodica traži način da joj obezbedi odgovarajuću negu; sveštenik Viktor Nikišov ukazao je na ono što u takvoj situaciji treba uzeti u obzir.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Dok raste briga za zdravstveno stanje pape Franje, Vatikan već razmatra scenarije za izbor novog pape. Međutim, ono što je vekovima funkcionisalo, sada je pod znakom pitanja.
Predstavnik Svete stolice u Srbiji, monsinjor Santo Roko Gangermi dodelio je visoka priznanja zaslužnima, za decenije predanog rada u srcu katoličke zajednice Beograda, posle čega je usledio svečani ručak, u znak zahvalsnosti i slavu zajedništva.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Njihov život obeležili su vera, molitva i strpljenje, a nakon više decenija bezdetnosti, u dubokoj starosti dobili su kćerku koja će postati majka Gospoda Isusa Hrista.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, posle svete liturgije i lomljenja slavskog kolača, vernici su prošli ulicama grada moleći se za mir, zdravlje i napredak.
U besedi za utorak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Hristove reči pokazuje zašto ni dela, Sveto Pismo i svedočanstvo Oca nisu dovoljni čoveku koji odbija da poveruje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete pravedne Joakima i Anu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Foka. Katolička crkva obeležava Svetog Tomu od Vilanove, kao i Svetog Mauricija i njegove drugove, mučenike, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.