Božanski dar sa Istoka biće svečano dočekan 22. septembra u grkokatoličkoj katedrali u Križevcima, u Hrvatskoj, donoseći sa sobom moć isceljenja, novu nadu i duhovnu obnovu svim posetiocima.
Pod svodom grkokatoličke katedrale Presvete Trojice u Križevcima, 22. septembra 2024. godine, biće dočekana hrišćanska relikvija koja je osvetlila put brojnim vernicima širom sveta. Ova sveta relikvija, čije čudesne moći obuhvataju više od 29 hiljada registrovanih čuda i isceljenja, dolazi da blagoslovi sve koji je dotaknu i pred njom se pomole.
Relikvija se povezuje sa Svetim Šarbelom Makhloufom, čije ime odjekuje kroz vekove kao simbol svetosti i duhovne moći. Sveta relikvija, koja u sebi nosi neizmernu snagu, biće u središtu hodočašća, pružajući nadu i utehu svima koji traže duhovno isceljenje i blagoslov.
Shutterstock
Hiljade vernika okuplja se da se pokloni moštima Svetog Šarbela
Sveti Šarbel Makhlouf, rođen 8. maja 1828. godine u libanskom selu Bkaakafra, odrastao je u siromašnoj, ali duboko pobožnoj porodici. Od ranih dana, njegova duša bila je okrenuta Bogu, a odluka da se posveti monaškom životu oblikovala je njegovu sudbinu. Kao mladić, ušao je u manastir Svetog Marona u Anaji, gde je dobio ime Šarbel, po uzoru na ranohrišćanskog mučenika.
Sveti Šarbel je u samostanu proveo 16 godina, živeći u zajedništvu i posvećenosti Bogu. Nakon toga, dobio je dozvolu da se povuče u planinski manastir Svetog Petra i Pavla, gde je proveo poslednje dve decenije svog života u asketskoj osami, živeći u skromnosti i molitvi.
Njegova pobožnost, naročito prema svetoj euharistiji, bila je zapažena i poštovana. Uveče se pripremao za misu, a ostatak dana posvećivao zahvaljivanju Bogu. Oko jezemaljski život okončao je 24. decembra 1898. godine, uz skromnu sahranu bez kovčega, u groblju pored manastira.
Shutterstock
Sveti Šarbel
Nakon smrti, Sveti Šarbel postao je poznat po brojnim čudima koja su se dešavala na njegovom grobu. Svetlost koja je obavijala njegovo groblje četrdeset pet noći bila je samo početak.
Kada su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani, otkriveno je da su bili u savršenom stanju, uprkos tome što je prošlo mnogo godina. Medicinska istraživanja, uključujući ona dr. Eliasa Elonaisija i dr. Džordža Čukralua, potvrdila su natprirodnu tečnosti koja je izlazila iz tela, koja je bila opisana kao krv i znoj.
Sveti Šarbel je postao zaštitnik bolesnih, siromašnih i onih koji traže duhovno isceljenje. Njegova slava se proširila širom sveta, i njegov kult je duboko ukorenjen među Maronitima i drugim hrišćanima. Papa Pavle VI proglasio ga je blaženim 1965. godine, a kanonizacija je usledila 1977. godine.
Ova sveta relikvija, koja će uskoro doći u grkokatoličku Katedralu Presvete Trojice, nije samo predmet pobožnosti već i svetionik nade i duhovnog isceljenja, čiji blagoslov i čuda svedoče o neizmernoj moći Božije prisutnosti u životima vernika.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Napustiti Svetu liturgiju bez ozbiljnog razloga smatra se velikim grehom, jer se time pokazuje nemar prema svetinji i prekida zajedništvo u najuzvišenijem trenutku sabranja Crkve.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Svako ko se približi ovoj svetinji, odmah oseća blagočestiv miris, dok ikona već 24 godine neprekidno mirotoči, isceljuje i donosi mir i utehu vernicima širom sveta.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.