Božanski dar sa Istoka biće svečano dočekan 22. septembra u grkokatoličkoj katedrali u Križevcima, u Hrvatskoj, donoseći sa sobom moć isceljenja, novu nadu i duhovnu obnovu svim posetiocima.
Pod svodom grkokatoličke katedrale Presvete Trojice u Križevcima, 22. septembra 2024. godine, biće dočekana hrišćanska relikvija koja je osvetlila put brojnim vernicima širom sveta. Ova sveta relikvija, čije čudesne moći obuhvataju više od 29 hiljada registrovanih čuda i isceljenja, dolazi da blagoslovi sve koji je dotaknu i pred njom se pomole.
Relikvija se povezuje sa Svetim Šarbelom Makhloufom, čije ime odjekuje kroz vekove kao simbol svetosti i duhovne moći. Sveta relikvija, koja u sebi nosi neizmernu snagu, biće u središtu hodočašća, pružajući nadu i utehu svima koji traže duhovno isceljenje i blagoslov.
Shutterstock
Hiljade vernika okuplja se da se pokloni moštima Svetog Šarbela
Sveti Šarbel Makhlouf, rođen 8. maja 1828. godine u libanskom selu Bkaakafra, odrastao je u siromašnoj, ali duboko pobožnoj porodici. Od ranih dana, njegova duša bila je okrenuta Bogu, a odluka da se posveti monaškom životu oblikovala je njegovu sudbinu. Kao mladić, ušao je u manastir Svetog Marona u Anaji, gde je dobio ime Šarbel, po uzoru na ranohrišćanskog mučenika.
Sveti Šarbel je u samostanu proveo 16 godina, živeći u zajedništvu i posvećenosti Bogu. Nakon toga, dobio je dozvolu da se povuče u planinski manastir Svetog Petra i Pavla, gde je proveo poslednje dve decenije svog života u asketskoj osami, živeći u skromnosti i molitvi.
Njegova pobožnost, naročito prema svetoj euharistiji, bila je zapažena i poštovana. Uveče se pripremao za misu, a ostatak dana posvećivao zahvaljivanju Bogu. Oko jezemaljski život okončao je 24. decembra 1898. godine, uz skromnu sahranu bez kovčega, u groblju pored manastira.
Shutterstock
Sveti Šarbel
Nakon smrti, Sveti Šarbel postao je poznat po brojnim čudima koja su se dešavala na njegovom grobu. Svetlost koja je obavijala njegovo groblje četrdeset pet noći bila je samo početak.
Kada su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani, otkriveno je da su bili u savršenom stanju, uprkos tome što je prošlo mnogo godina. Medicinska istraživanja, uključujući ona dr. Eliasa Elonaisija i dr. Džordža Čukralua, potvrdila su natprirodnu tečnosti koja je izlazila iz tela, koja je bila opisana kao krv i znoj.
Sveti Šarbel je postao zaštitnik bolesnih, siromašnih i onih koji traže duhovno isceljenje. Njegova slava se proširila širom sveta, i njegov kult je duboko ukorenjen među Maronitima i drugim hrišćanima. Papa Pavle VI proglasio ga je blaženim 1965. godine, a kanonizacija je usledila 1977. godine.
Ova sveta relikvija, koja će uskoro doći u grkokatoličku Katedralu Presvete Trojice, nije samo predmet pobožnosti već i svetionik nade i duhovnog isceljenja, čiji blagoslov i čuda svedoče o neizmernoj moći Božije prisutnosti u životima vernika.
Od dvora Marine Mnišek do reformi Petra Velikog, put jednog malog predmeta pokazuje kako su vera, tradicija i strah od novina oblikovali svakodnevni život ruskog naroda.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako greh rađa nemir, sumnju i osećaj progonjenosti, dok čistota duše donosi snagu, slobodu i hrabrost pred životnim iskušenjima.
Probajte tavče sa orasima po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za četvrtak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Davida Solunskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Pankratije Tavromenijski. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Marije Petković, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Svako ko se približi ovoj svetinji, odmah oseća blagočestiv miris, dok ikona već 24 godine neprekidno mirotoči, isceljuje i donosi mir i utehu vernicima širom sveta.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Malo mesto kod Vlasenice okupilo je veliki broj vernika oko drevne svetinje, a povratak arhijerejske službe nakon više od 30 godina doživljen je kao snažan znak nade, zajedništva i očuvanja vere predaka.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.