Božanski dar sa Istoka biće svečano dočekan 22. septembra u grkokatoličkoj katedrali u Križevcima, u Hrvatskoj, donoseći sa sobom moć isceljenja, novu nadu i duhovnu obnovu svim posetiocima.
Pod svodom grkokatoličke katedrale Presvete Trojice u Križevcima, 22. septembra 2024. godine, biće dočekana hrišćanska relikvija koja je osvetlila put brojnim vernicima širom sveta. Ova sveta relikvija, čije čudesne moći obuhvataju više od 29 hiljada registrovanih čuda i isceljenja, dolazi da blagoslovi sve koji je dotaknu i pred njom se pomole.
Relikvija se povezuje sa Svetim Šarbelom Makhloufom, čije ime odjekuje kroz vekove kao simbol svetosti i duhovne moći. Sveta relikvija, koja u sebi nosi neizmernu snagu, biće u središtu hodočašća, pružajući nadu i utehu svima koji traže duhovno isceljenje i blagoslov.
Shutterstock
Hiljade vernika okuplja se da se pokloni moštima Svetog Šarbela
Sveti Šarbel Makhlouf, rođen 8. maja 1828. godine u libanskom selu Bkaakafra, odrastao je u siromašnoj, ali duboko pobožnoj porodici. Od ranih dana, njegova duša bila je okrenuta Bogu, a odluka da se posveti monaškom životu oblikovala je njegovu sudbinu. Kao mladić, ušao je u manastir Svetog Marona u Anaji, gde je dobio ime Šarbel, po uzoru na ranohrišćanskog mučenika.
Sveti Šarbel je u samostanu proveo 16 godina, živeći u zajedništvu i posvećenosti Bogu. Nakon toga, dobio je dozvolu da se povuče u planinski manastir Svetog Petra i Pavla, gde je proveo poslednje dve decenije svog života u asketskoj osami, živeći u skromnosti i molitvi.
Njegova pobožnost, naročito prema svetoj euharistiji, bila je zapažena i poštovana. Uveče se pripremao za misu, a ostatak dana posvećivao zahvaljivanju Bogu. Oko jezemaljski život okončao je 24. decembra 1898. godine, uz skromnu sahranu bez kovčega, u groblju pored manastira.
Shutterstock
Sveti Šarbel
Nakon smrti, Sveti Šarbel postao je poznat po brojnim čudima koja su se dešavala na njegovom grobu. Svetlost koja je obavijala njegovo groblje četrdeset pet noći bila je samo početak.
Kada su njegovi posmrtni ostaci ekshumirani, otkriveno je da su bili u savršenom stanju, uprkos tome što je prošlo mnogo godina. Medicinska istraživanja, uključujući ona dr. Eliasa Elonaisija i dr. Džordža Čukralua, potvrdila su natprirodnu tečnosti koja je izlazila iz tela, koja je bila opisana kao krv i znoj.
Sveti Šarbel je postao zaštitnik bolesnih, siromašnih i onih koji traže duhovno isceljenje. Njegova slava se proširila širom sveta, i njegov kult je duboko ukorenjen među Maronitima i drugim hrišćanima. Papa Pavle VI proglasio ga je blaženim 1965. godine, a kanonizacija je usledila 1977. godine.
Ova sveta relikvija, koja će uskoro doći u grkokatoličku Katedralu Presvete Trojice, nije samo predmet pobožnosti već i svetionik nade i duhovnog isceljenja, čiji blagoslov i čuda svedoče o neizmernoj moći Božije prisutnosti u životima vernika.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Svako ko se približi ovoj svetinji, odmah oseća blagočestiv miris, dok ikona već 24 godine neprekidno mirotoči, isceljuje i donosi mir i utehu vernicima širom sveta.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.