POSLE TEŠKE BORBE S BOLEŠĆU, PAPA FRANJA PONOVO U JAVNOSTI: Nakon pet sedmica provedenih u bolnici, u nedelju blagosilja vernike
Iako još uvek slab, Sveti Otac izlazi pred narod – njegov blagoslov biće simbol vere, istrajnosti i duhovne snage.
Papa se oporavljao od obostrane upale pluća zbog koje je gotovo čitav februar proveo u bolnici, gde su lekari u par navrata borili za život poglavara rimokatoličke crkve.
Papa Franja je preminuo u ponedeljak u 88. godini, a juče se poslednji put pojavio pred vernicima na balkonu iznad Trga Svetog Petra, kako bi za Vaskrs, koji su ove godine katolici i pravoslavci slavili istog dana, blagoslovio vernike i pozvao na mir u Gazi.
Papa se oporavljao od obostrane upale pluća zbog koje je gotovo čitav februar i mart proveo u bolnici, gde su lekari u par navrata borili za život poglavara rimokatoličke crkve.
Kada se u nedelju pojavio na balkonu papa Franja nije pročitao, kako je uobičajeno na uskršnjoj misi, svoj blagoslov „Urbi et Orbi“, ali su ga provozali Trgom svetog Petra u posebnom vozilu kako bi pozdravio i blagoslovio vernike, koji su uzvikivali „živeo papa“.
U poruci koju je njegov pomoćnik pročitao, dok ga je papa Franja nadgledao sa balkona, poglavar Katoličke crkve pozvao je tad na hitan prekid vatre u Pojasu Gaze.
Papa je svom poslednjem obraćanju naglasio da je situacija u Gazi „dramatična i dodatno se pogoršava“, ali je pozvao i palestinsku militantnu grupu Hamas da odmah oslobodi preostale izraelske taoce.
On je osudio zabrinjavajući trend porasta antisemitizma u svetu i poručio:
- Izražavam svoju bliskost sa onima koji pate, sa celim izraelskim i palestinskim narodom - istakao je papa u poruci i dodao:
- Apelujem na zaraćene strane – pozovite na prekid vatre, oslobodite taoce i dozvolite pomoć narodu koji gladuje i samo želi budućnost u miru.
Podsećamo, papa Franja je primljen 14. februara u rimsku bolnicu Đemeli sa teškom respiratornom infekcijom i od tada nije viđen u javnosti, a prvi put se nakon tog perioda pojavio 23. marta.
Pojavio se na balkonu bolnice ispred koje su se okupili vernici sedeći u invalidskim kolicima. Papa je tada zahvalio okupljenima, a potom je mahao i blagoslovio ih pre nego što su ga vratili u bolničku sobu.
Papa je imao dugu istoriju respiratornih oboljenja i u mladosti je bolovao od pleuritisa, zapaljenja plućne maramice. Zbog toga mu je uklonjen deo plućnog krila, posle čega je postao podložniji infekcijama.
Iako još uvek slab, Sveti Otac izlazi pred narod – njegov blagoslov biće simbol vere, istrajnosti i duhovne snage. Podsećamo, papa Franja je primljen 14. februara u rimsku bolnicu Đemeli sa teškom respiratornom infekcijom i od tada nije viđen u javnosti. Papa trenutno ima poteškoća sa govorom što je normalna posledica terapija. Papa je hospitalizovan 14. februara u rimskoj bolnici Đemeli sa teškom respiratornom infekcijom. Prvobitno je lečen od bronhitisa, a zatim mu je dijagnostikovana dvostrana upala pluća.
POSLE TEŠKE BORBE S BOLEŠĆU, PAPA FRANJA PONOVO U JAVNOSTI: Nakon pet sedmica provedenih u bolnici, u nedelju blagosilja vernike
PRVE SLIKE PAPE NAKON VIŠE OD MESEC DANA: Svi primetili jedan detalj, poglavar rimokatoličke crkve izašao iz bolnice (FOTO)
VATIKAN OBJAVIO RASPORED SLUŽENJA: Čeka se važna potvrda, vernici u neizvesnosti
VATIKAN DONEO ODLUKU: Vernici neće videti papu, umesto njega dolazi ovaj čovek
Papa Franja je preminuo danas u 88. godini javljaju iz Vatikana.
Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.
Na papiru je pisalo da je beogradski nadbiskup Ladislav Nemet imenovan za rimskog kardinala, a odabir da pismo bude napisano na ćirilici je je bio evidentan znak uvažavanja srpskog kulturnog identiteta
Bio je 266. papa po redu i ostao je upamćen po svojoj skromnosti, a u daljem tekstu pogledajte neke od upečatljivijih fotografija iz njegovog života.
Ajeti 46-47 iz Sure Fussilet otkrivaju univerzalnu odgovornost i podsećaju da ništa ne prolazi nezapaženo pred Bogom.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Sura Fussilat (41:9–12) otkriva red i harmoniju univerzuma, podsećajući vernike na odgovornost prema Stvoritelju i podstičući na duhovni rast i zahvalnost.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Beseda za 20. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako bezumlje u srcu pokreće zla dela i zašto pokajanje ostaje jedini put ka spasenju.
Drevna himna „Svjatij Bože, Svjatij Krјepkij, Svjatij Besmertnij, pomiluj nas“ prvi put je zapevana tokom zemljotresa u Carigradu, a i danas odzvanja hramovima kao molitva koja spaja ljude, anđele i Boga.
U jevanđeljskim začelima za 20. sredu po Duhovima, Hristos danas postavlja pitanje koje se tiče svakog čoveka – koliko zaista živimo ono što govorimo i kako vera postaje temelj koji odoleva svim iskušenjima.