Katoličanstvo 21.04.2025 | 11:28

EVO ŠTA SE DEŠAVA NAKON PAPINE SMRTI: Procedura je stroga i jasna, STOTINE HILJADA vernika će se uputiti u Vatikan

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: M. Š.
EVO ŠTA SE DEŠAVA NAKON PAPINE SMRTI: Procedura je stroga i jasna, STOTINE HILJADA vernika će se uputiti u Vatikan
Marco Iacobucci / Ipa-Agency.Net / Zuma Press / Profimedia

Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.

U 9:45 časova pre podne, kardinal Kevin Ferel objavio je vest o smrti pape Franje sledećim rečima:

"Najdraže braćo i sestre, sa dubokom tugom moram da objavim smrt našeg Svetog Oca Franje. U 7:35 časova jutros, biskup Rima, Franjo, vratio se u Očev dom. Čitav njegov život bio je posvećen služenju Gospodu i njegovoj crkvi. Učio nas je da živimo vrednosti Jevanđelja sa vernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, naročito prema najsiromašnijima i najisključenijima. Sa ogromnom zahvalnošću za njegov primer istinskog učenika Gospoda Isusa, predajemo dušu pape Franje u beskrajnu i milosrdnu ljubav Jedinog i Trojedinog Boga", dopis je iz Vatikana.

Crkva ulazi u period žalosti i priprema za izbor novog poglavara

Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.

Ipak, njegova smrt odmah pokreće precizno uređen niz događaja koji su se vekovima razvijali, prateći smrt stotina papa. Mnoge vatikanske tradicije imaju korene još u doba Starog Rima.

Na kraju tog svečanog procesa, Katolička crkva dobiće novog poglavara, izabranog u visoko značajnom konklavu, koji će, kako mnogi predviđaju, biti novo poglavlje u sukobu progresivnih i konzervativnih struja unutar Crkve sa više od milijardu vernika širom sveta, javlja "Politico".

Potvrda smrti

Po tradiciji, camerlengo — visoki vatikanski zvaničnik — dužan je da zvanično potvrdi smrt pape. Tu funkciju trenutno obavlja kardinal Kevin Ferel, koji je u ponedeljak ujutro objavio vest o smrti pape.

 

 

U skladu sa običajem, camerlengo je posetio telo pape u kapeli i simbolično ga pozvao po imenu, kako bi potvrdio da se ne odaziva. Iako medicina danas standardno potvrđuje smrt, ovaj čin ostaje deo ceremonije. Raširen mit da camerlengo udara papu po čelu srebrnim čekićem više puta je demantovan od strane Vatikana.

Nakon potvrde smrti, razbija se papin pečatni prsten, koji simbolizuje kraj njegovog pontifikata, a papinski stan se zapečaćuje. Camerlengo zatim obaveštava Kardinalski kolegijum, koji čini najviši crkveni savet, a vest se potom saopštava svetu.

Period žalosti

Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini
Papa Franja je preminuo 21. aprila

 

Smrt pape uvodi Crkvu u devetodnevni period žalosti poznat kao Novendiale, što potiče još iz običaja Starog Rima. Italija obično proglašava i nacionalnu žalost.

Telo pape se blagosilja, oblači u liturgijsko ruho i izlaže u Bazilici Svetog Petra na javno poklonjenje, gde se očekuje dolazak stotina hiljada vernika, uključujući i svetske lidere. Dok su ranije pape bile izložene na povišenoj platformi (katafalku), papa Franjo je za svoju sahranu odredio jednostavniji pristup — otvoreni kovčeg bez raskoši.

U prošlosti, pape su često bile balzamovane, a organi im odstranjivani i čuvani kao relikvije. Danas se ti običaji retko primenjuju.

Dok papa Franjo leži u miru, svakodnevno će se služiti molitve i zadušnice u bazilici i širom katoličkog sveta. U međuvremenu, Vatikan ulazi u period tranzicije poznat kao sede vacante (prazna stolica), tokom kojeg se uprava Crkvom privremeno poverava Kardinalskom kolegijumu — ali se ne donose krupne odluke sve dok ne bude izabran novi papa.

Sahrana i grobno mesto

Tanjug/AP Photo/Mosa'ab Elshamy
Papa Franje je preminuo rano jutros u ponedeljak

 

Pogrebna liturgija će se najverovatnije služiti na Trgu Svetog Petra, četiri do šest dana nakon smrti, uz prisustvo velikog broja vernika. Obred će predvoditi dekan Kardinalskog kolegijuma, trenutno 91-godišnji italijanski kardinal Đovani Batista Re.

Tradicionalno, pape se sahranjuju u Vatikanskim podzemnim grobnicama ispod Bazilike Svetog Petra, gde počiva gotovo stotinu rimskih pontifeksa, uključujući papu Benedikta XVI. Međutim, papa Franjo je još 2023. godine izjavio da je izabrao Baziliku Santa Marija Mađore, jednu od svojih omiljenih crkava u Rimu, za svoje večito počivalište, čime će postati prvi papa u poslednjih sto godina sahranjen van Vatikana.

Prethodni pape su sahranjivani u tri kovčega — od čempresa, cinka i bresta — ali Franjo je izabrao da počiva u jednostavnom kovčegu od drveta i cinka.

Kao i njegov prethodnik Benedikt XVI, Franjo će najverovatnije biti sahranjen sa rogitom — dokumentom u metalnoj kapsuli koji opisuje njegov pontifikat, kao i novčićima iz vremena njegove službe.

Izbor novog pape

Tanjug/Alessandra Tarantino (STF)
Đovani Batista Re

 

Dve do tri nedelje nakon sahrane, Kardinalski kolegijum se okuplja u Sikstinskoj kapeli kako bi započeo konklavu — strogo poverljiv proces izbora novog pape. Teoretski, svaki kršteni muškarac rimokatoličke vere može biti izabran, ali već sedam vekova papa dolazi isključivo iz redova kardinala.

Ogromna većina dosadašnjih 266 papa bila je evropskog porekla. Papa Franjo, rođen kao Horhe Mario Bergoljo u Argentini, bio je prvi neevropski papa u poslednjih 1300 godina.

Kandidati za papu ne vode otvorene kampanje, ali pojedini kardinali se smatraju papabilima — onima koji imaju stvarne šanse da budu izabrani.

Na dan glasanja, Sikstinska kapela se fizički zapečaćuje. Glasaju samo kardinali mlađi od 80 godina — otprilike njih 120 — tajnim glasanjem, stavljajući svoj izbor na listić i u pehar na oltaru. Ukoliko nijedan kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu, glasa se ponovo, do četiri puta dnevno. Konklava iz 2013. godine, kada je izabran Franjo, trajala je oko 24 sata. U istoriji, neke konklave su trajale mesecima, pa čak i godinama.

Nakon svakog glasanja, listići se spaljuju. Crni dim iz dimnjaka znači da papa još nije izabran, dok beli dim označava da je Crkva dobila novog poglavara.

Habemus papam: Imamo papu

Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini
Bolnica u kojoj je bio papa Franja 

 

Kada novi papa bude izabran, jedan od kardinala izlazi na glavni balkon Bazilike Svetog Petra i izgovara čuvene reči: Habemus papam — „Imamo papu.“ Novoizabrani poglavar, u beloj odori i sa odabranim papinskim imenom (najčešće u čast sveca ili prethodnika), zatim izlazi i upućuje svoj prvi blagoslov okupljenom narodu.

Stefano Costantino TTL / Avalon / Profimedia
Beli dim 

Novi papa ne samo da će predvoditi Crkvu u njenom duhovnom pozivu, već i nastaviti da igra važnu ulogu u međunarodnoj diplomatiji, mirenju naroda i globalnim humanitarnim naporima.

Većina papa služi do smrti. Papa Benedikt XVI, koji se povukao 2013. godine zbog narušenog zdravlja, bio je prvi koji se odrekao pontifikata u poslednjih 600 godina.

Od čega je umro papa Franja?

Papa Franjo je primljen u Polikliniku Agostino Đemeli u petak, 14. februara 2025. godine, nakon nekoliko dana borbe sa bronhitisom. Njegovo zdravstveno stanje se postepeno pogoršavalo, a 18. februara lekari su dijagnostikovali obostranu upalu pluća.

Nakon 38 dana provedenih u bolnici, pokojni papa je vraćen u svoj dom u Vatikanu, u Dom Sveta Marta, kako bi nastavio oporavak.

Još davne 1957. godine, u ranim dvadesetim, Horhe Mario Bergoljo je u svojoj rodnoj Argentini operisan i tada mu je uklonjen deo pluća zbog teške infekcije. Tokom godina, papa Franjo je često imao problema sa disajnim putevima, pa je tako u novembru 2023. godine otkazao planiranu posetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog gripa i upale pluća.