POSLE TEŠKE BORBE S BOLEŠĆU, PAPA FRANJA PONOVO U JAVNOSTI: Nakon pet sedmica provedenih u bolnici, u nedelju blagosilja vernike
Iako još uvek slab, Sveti Otac izlazi pred narod – njegov blagoslov biće simbol vere, istrajnosti i duhovne snage.
Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.
U 9:45 časova pre podne, kardinal Kevin Ferel objavio je vest o smrti pape Franje sledećim rečima:
"Najdraže braćo i sestre, sa dubokom tugom moram da objavim smrt našeg Svetog Oca Franje. U 7:35 časova jutros, biskup Rima, Franjo, vratio se u Očev dom. Čitav njegov život bio je posvećen služenju Gospodu i njegovoj crkvi. Učio nas je da živimo vrednosti Jevanđelja sa vernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, naročito prema najsiromašnijima i najisključenijima. Sa ogromnom zahvalnošću za njegov primer istinskog učenika Gospoda Isusa, predajemo dušu pape Franje u beskrajnu i milosrdnu ljubav Jedinog i Trojedinog Boga", dopis je iz Vatikana.
Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.
Ipak, njegova smrt odmah pokreće precizno uređen niz događaja koji su se vekovima razvijali, prateći smrt stotina papa. Mnoge vatikanske tradicije imaju korene još u doba Starog Rima.
Na kraju tog svečanog procesa, Katolička crkva dobiće novog poglavara, izabranog u visoko značajnom konklavu, koji će, kako mnogi predviđaju, biti novo poglavlje u sukobu progresivnih i konzervativnih struja unutar Crkve sa više od milijardu vernika širom sveta, javlja "Politico".
Po tradiciji, camerlengo — visoki vatikanski zvaničnik — dužan je da zvanično potvrdi smrt pape. Tu funkciju trenutno obavlja kardinal Kevin Ferel, koji je u ponedeljak ujutro objavio vest o smrti pape.
U skladu sa običajem, camerlengo je posetio telo pape u kapeli i simbolično ga pozvao po imenu, kako bi potvrdio da se ne odaziva. Iako medicina danas standardno potvrđuje smrt, ovaj čin ostaje deo ceremonije. Raširen mit da camerlengo udara papu po čelu srebrnim čekićem više puta je demantovan od strane Vatikana.
Nakon potvrde smrti, razbija se papin pečatni prsten, koji simbolizuje kraj njegovog pontifikata, a papinski stan se zapečaćuje. Camerlengo zatim obaveštava Kardinalski kolegijum, koji čini najviši crkveni savet, a vest se potom saopštava svetu.
Smrt pape uvodi Crkvu u devetodnevni period žalosti poznat kao Novendiale, što potiče još iz običaja Starog Rima. Italija obično proglašava i nacionalnu žalost.
Telo pape se blagosilja, oblači u liturgijsko ruho i izlaže u Bazilici Svetog Petra na javno poklonjenje, gde se očekuje dolazak stotina hiljada vernika, uključujući i svetske lidere. Dok su ranije pape bile izložene na povišenoj platformi (katafalku), papa Franjo je za svoju sahranu odredio jednostavniji pristup — otvoreni kovčeg bez raskoši.
U prošlosti, pape su često bile balzamovane, a organi im odstranjivani i čuvani kao relikvije. Danas se ti običaji retko primenjuju.
Dok papa Franjo leži u miru, svakodnevno će se služiti molitve i zadušnice u bazilici i širom katoličkog sveta. U međuvremenu, Vatikan ulazi u period tranzicije poznat kao sede vacante (prazna stolica), tokom kojeg se uprava Crkvom privremeno poverava Kardinalskom kolegijumu — ali se ne donose krupne odluke sve dok ne bude izabran novi papa.
Pogrebna liturgija će se najverovatnije služiti na Trgu Svetog Petra, četiri do šest dana nakon smrti, uz prisustvo velikog broja vernika. Obred će predvoditi dekan Kardinalskog kolegijuma, trenutno 91-godišnji italijanski kardinal Đovani Batista Re.
Tradicionalno, pape se sahranjuju u Vatikanskim podzemnim grobnicama ispod Bazilike Svetog Petra, gde počiva gotovo stotinu rimskih pontifeksa, uključujući papu Benedikta XVI. Međutim, papa Franjo je još 2023. godine izjavio da je izabrao Baziliku Santa Marija Mađore, jednu od svojih omiljenih crkava u Rimu, za svoje večito počivalište, čime će postati prvi papa u poslednjih sto godina sahranjen van Vatikana.
Prethodni pape su sahranjivani u tri kovčega — od čempresa, cinka i bresta — ali Franjo je izabrao da počiva u jednostavnom kovčegu od drveta i cinka.
Kao i njegov prethodnik Benedikt XVI, Franjo će najverovatnije biti sahranjen sa rogitom — dokumentom u metalnoj kapsuli koji opisuje njegov pontifikat, kao i novčićima iz vremena njegove službe.
Dve do tri nedelje nakon sahrane, Kardinalski kolegijum se okuplja u Sikstinskoj kapeli kako bi započeo konklavu — strogo poverljiv proces izbora novog pape. Teoretski, svaki kršteni muškarac rimokatoličke vere može biti izabran, ali već sedam vekova papa dolazi isključivo iz redova kardinala.
Ogromna većina dosadašnjih 266 papa bila je evropskog porekla. Papa Franjo, rođen kao Horhe Mario Bergoljo u Argentini, bio je prvi neevropski papa u poslednjih 1300 godina.
Kandidati za papu ne vode otvorene kampanje, ali pojedini kardinali se smatraju papabilima — onima koji imaju stvarne šanse da budu izabrani.
Na dan glasanja, Sikstinska kapela se fizički zapečaćuje. Glasaju samo kardinali mlađi od 80 godina — otprilike njih 120 — tajnim glasanjem, stavljajući svoj izbor na listić i u pehar na oltaru. Ukoliko nijedan kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu, glasa se ponovo, do četiri puta dnevno. Konklava iz 2013. godine, kada je izabran Franjo, trajala je oko 24 sata. U istoriji, neke konklave su trajale mesecima, pa čak i godinama.
Nakon svakog glasanja, listići se spaljuju. Crni dim iz dimnjaka znači da papa još nije izabran, dok beli dim označava da je Crkva dobila novog poglavara.
Kada novi papa bude izabran, jedan od kardinala izlazi na glavni balkon Bazilike Svetog Petra i izgovara čuvene reči: Habemus papam — „Imamo papu.“ Novoizabrani poglavar, u beloj odori i sa odabranim papinskim imenom (najčešće u čast sveca ili prethodnika), zatim izlazi i upućuje svoj prvi blagoslov okupljenom narodu.
Novi papa ne samo da će predvoditi Crkvu u njenom duhovnom pozivu, već i nastaviti da igra važnu ulogu u međunarodnoj diplomatiji, mirenju naroda i globalnim humanitarnim naporima.
Većina papa služi do smrti. Papa Benedikt XVI, koji se povukao 2013. godine zbog narušenog zdravlja, bio je prvi koji se odrekao pontifikata u poslednjih 600 godina.
Papa Franjo je primljen u Polikliniku Agostino Đemeli u petak, 14. februara 2025. godine, nakon nekoliko dana borbe sa bronhitisom. Njegovo zdravstveno stanje se postepeno pogoršavalo, a 18. februara lekari su dijagnostikovali obostranu upalu pluća.
Nakon 38 dana provedenih u bolnici, pokojni papa je vraćen u svoj dom u Vatikanu, u Dom Sveta Marta, kako bi nastavio oporavak.
Još davne 1957. godine, u ranim dvadesetim, Horhe Mario Bergoljo je u svojoj rodnoj Argentini operisan i tada mu je uklonjen deo pluća zbog teške infekcije. Tokom godina, papa Franjo je često imao problema sa disajnim putevima, pa je tako u novembru 2023. godine otkazao planiranu posetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog gripa i upale pluća.
Iako još uvek slab, Sveti Otac izlazi pred narod – njegov blagoslov biće simbol vere, istrajnosti i duhovne snage. Podsećamo, papa Franja je primljen 14. februara u rimsku bolnicu Đemeli sa teškom respiratornom infekcijom i od tada nije viđen u javnosti. Papa je umro u 88. godini. Stanovao je u malom stanu u predgrađu Buenos Ajresa, gde je provodio vikende u samoći.Od čega je umro papa Franja?
POSLE TEŠKE BORBE S BOLEŠĆU, PAPA FRANJA PONOVO U JAVNOSTI: Nakon pet sedmica provedenih u bolnici, u nedelju blagosilja vernike
PRVE SLIKE PAPE NAKON VIŠE OD MESEC DANA: Svi primetili jedan detalj, poglavar rimokatoličke crkve izašao iz bolnice (FOTO)
NEĆE NA ISTO MESTO GDE I NJEGOVI PRETHODNICI! Evo gde će, po sopstvenoj želji, biti sahranjen papa Franja!
ZAVRŠIO HEMIJU, BIO IZBACIVAČ, RADIO SA ČUVENOM PARAGVAJSKOM BIOHEMIČARKOM, OBOŽAVAO TANGO I FUDBAL! Čime se bavio papa Franja pre nego što se zamonašio!
Papa Franja je u bolnici u kritičnom stanju, zbog čega su pokrenute pripreme za njegovu sahranu. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz vremena starog Rima.
Papa Franja je preminuo danas u 88. godini javljaju iz Vatikana.
Papa je i dalje bez temperature. Dan je Sveti Otac proveo između terapija, molitve i malo rada.
Nakon teške borbe sa upalom pluća, zdravstveno stanje 88-godišnjeg pape pokazuje poboljšanja. Njegov pontifikat, obeležen porukama mira i reformama, nastavlja da oblikuje savremeni katolički svet.
Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet, prvi je kardinal u istoriji rođen u Srbiji.
Bio je 266. papa po redu i ostao je upamćen po svojoj skromnosti, a u daljem tekstu pogledajte neke od upečatljivijih fotografija iz njegovog života.
On nije pričao o svojoj društvenoj ulozi u danima vlasti Izabele Peron sve do 2010, kada je u jednom intervjuu rekao da je krio i štitio nekoliko žrtava progona, ali nije rekao koliko.
Vernici su počeli da se okupljaju na trgu Svetog Petra u Vatikanu kako bi odali počast papi Franji.
Papa Franja je preminuo danas u 88. godini javljaju iz Vatikana.
Svetu službu Božiju služio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa sveštenstvom i vernim narodom.
Njegova sposobnost da se obraća ljudima u svim prilikama, kako u dobrim, tako i u teškim vremenima, ostavila je dubok trag.
U Hramu Hrista Spasitelja, u prisustvu patrijarha Kirila i predsednika Ruske Federacije, obeležen je Vaskrs 2025. godine — u znaku molitve za pravedni mir i ujedinjenje hrišćanskog sveta.
Papa Franja je preminuo danas u 88. godini javljaju iz Vatikana.
Izabran je za vrhovnog pontifa 13. marta 2013. godine.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.