Bio je 266. papa po redu i ostao je upamćen po svojoj skromnosti, a u daljem tekstu pogledajte neke od upečatljivijih fotografija iz njegovog života.
Molitva za mir između Palestinaca i Izraelaca
Tanjug/AP Photo/Ariel Schalit, file
Papa Franja se moli pored izraelske ograde razdvajanja na putu ka misi na Trgu Jaslica, pored Crkve Hristovog Rođenja — za koju se tradicionalno veruje da se nalazi na mestu gde je rođen Isus Hristos — u gradu Vitlejemu na Zapadnoj obali, 25. maja 2014. godine.
Blagoslov za bolesne
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini, file
Papa Franja blagosilja bolesne i osobe sa invaliditetom na kraju mise posvećene zaštiti života, održane na Trgu svetog Petra u Vatikanu, 16. juna 2013. godine.
Susret sa Obamom
Tanjug/AP Photo/Gabriel Bouys, Pool
Bivši predsednik Barak Obama sastaje se s papom Franjom u Vatikanu, 27. marta 2014. godine.
Obraćanje u SAD
Tanjug/Photo/Alessandra Tarantino, file
Papa Franja se obraća zajedničkoj sednici Kongresa Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu, 24. septembra 2014. godine.
Susret sa Maradonom
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia, File
Papa Franja pozdravlja bivšu argentinsku fudbalsku zvezdu Dijega Armanda Maradonu pre susreta sa članovima organizacije Scholas Occurrentes u Vatikanu, 4. septembra 2014. godine.
Susret sa Putinom
Tanjug/Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Papa Franja hoda pored ruskog predsednika Vladimira Putina tokom njihovog privatnog razgovora u Vatikanu, 10. juna 2015. godine.
Susret sa prethodnikom
Tanjug/L'Osservatore Romano/Pool photo via AP, File)
Papa Franja (levo) stoji ispred pape emeritusa Benedikta XVI prilikom ulaska u Baziliku svetog Petra u Vatikanu, 8. decembra 2015. godine.
Puštanje goluba
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Franja pušta goluba kao simbol mira tokom susreta sa kaldijskom zajednicom u Katoličkoj crkvi svetog Simona Bar Sabae u Tbilisiju, 30. septembra 2016. godine.
Obilazak Aušvica
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franjo hoda ka glavnom ulazu sa natpisom „Arbeit Macht Frei“ („Rad oslobađa“) u nekadašnjem nacističkom nemačkom logoru smrti Aušvic-Birkenau u Osvjenćimu, 29. jula 2016. godine, u okviru svoje posete Svetskim danima mladih.
Sastanak sa Donaldom i njegovom suprugom Melanijom Tramp
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino, Poo
Papa Franjo se sastaje sa predsednikom Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp prilikom njihove privatne audijencije u Vatikanu, 24. maja 2017. godine.
Svemirska veza
Tanjug/L'Osservatore Romano/Pool Photo via AP, File
Papa Franjo uspostavlja vezu sa posadom na Međunarodnoj svemirskoj stanici iz Vatikana, 26. oktobra 2017. godine.
Upečatljiv osmeh
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja je bio znan po svom iskrenom i dragom osmehu.
Misa povodom Dana migranata i izbeglica
Papa Franjo pozdravlja vernike nakon što je služio misu povodom Svetskog dana migranata i izbeglica na Trgu svetog Petra u Vatikanu, 29. septembra 2019. godine.
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini, file
Molitva u Iraku
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini, file
Papa Franja, okružen ostacima razornih crkava, predvodi molitvu za žrtve rata na Trgu crkve Hoš al-Bia, u Mosulu, Irak, 7. marta 2021. godine.
Susret u Iraku
Tanjug/AP Photo/Vatican Media, file
Papa Franja (desno) sastaje se sa vodećim šiitskim verskim autoritetom u Iraku, velikim ajatolahom Alijem al-Sistanijem, u Nedžafu, Irak, 6. marta 2021. godine.
Susret sa starosedeocima
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja stavlja na sebe tradicionalnu domorodačku perjanicu tokom susreta sa starosedelačkim zajednicama, uključujući Prve nacije, Metise i Inuite, u Katoličkoj crkvi Gospe od Sedam Žalosti u Maskvatisu, blizu Edmontona, Kanada, 25. jula 2022. godine.
Beba u krilu
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Franjo drži bebu dok napušta salu nakon svoje nedeljne opšte audijencije u dvorani Pavla VI, u Vatikanu, 29. januara 2025. godine.
Blagoslov vernicima, poslednja fotografija
Marco Iacobucci / Zuma Press / Profimedia
Papa Franjo daje svoj blagoslov Urbi et Orbi sa balkona s pogledom na Trg svetog Petra, 20. aprila 2025. godine, u Vatikanu.
Susret sa poglavarom Ruske pravoslavne crkve
GREGORIO BORGIA / AFP / Profimedia
Papa Franjo (levo) i poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril, grle se tokom istorijskog susreta u Havani, 12. februara 2016. godine. Papa Franjo i ruski patrijarh Kiril poljubili su se i zajedno seli na aerodromu u Havani, tokom prvog susreta svojih crkvenih grana posle gotovo hiljadu godina.
Razgovor internet vezom
Vatican Media/Pool/GG / Sipa Press / Profimedia
Papa Franjo je putem daljinske komunikacije razgovarao sa patrijarhom Moskovskim i sve Rusije, Kirilom, 2022. godine
Poslednja poruka
Papa je svom poslednjem obraćanju naglasio da je situacija u Gazi „dramatična i dodatno se pogoršava“, ali je pozvao i palestinsku militantnu grupu Hamas da odmah oslobodi preostale izraelske taoce. On je osudio zabrinjavajući trend porasta antisemitizma u svetu i poručio: - Izražavam svoju bliskost sa onima koji pate, sa celim izraelskim i palestinskim narodom - istakao je papa u poruci i dodao:
- Apelujem na zaraćene strane – pozovite na prekid vatre, oslobodite taoce i dozvolite pomoć narodu koji gladuje i samo želi budućnost u miru.
Papa se oporavljao od obostrane upale pluća zbog koje je gotovo čitav februar proveo u bolnici, gde su lekari u par navrata borili za život poglavara rimokatoličke crkve.
Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.
Dok se snimci šire društvenim mrežama, predsednik Sabora Islamske zajednice Srbije objašnjava zašto je sporno glasanje izazvalo podele među vernicima i upozorava na posledice višegodišnjih nesuglasica.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Posete papinom grobu u bazilici Santa Marija Mađore biće moguće od nedelje, 27. aprila, dan nakon njegove sahrane u crkvi kojoj je bio izuzetno posvećen, saopštio je danas šef Pres službe Vatikana Mateo Bruni.
Papa Franja je u bolnici u kritičnom stanju, zbog čega su pokrenute pripreme za njegovu sahranu. Neke vatikanske tradicije datiraju još iz vremena starog Rima.
Pre nekoliko dana papa se zahvalio svima koji se mole za njega, posebno deci, uključujući i onima koji su došli u Gemeli bolnicu kako bi izrazili svoju bliskost.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.