Bio je 266. papa po redu i ostao je upamćen po svojoj skromnosti, a u daljem tekstu pogledajte neke od upečatljivijih fotografija iz njegovog života.
Molitva za mir između Palestinaca i Izraelaca
Tanjug/AP Photo/Ariel Schalit, file
Papa Franja se moli pored izraelske ograde razdvajanja na putu ka misi na Trgu Jaslica, pored Crkve Hristovog Rođenja — za koju se tradicionalno veruje da se nalazi na mestu gde je rođen Isus Hristos — u gradu Vitlejemu na Zapadnoj obali, 25. maja 2014. godine.
Blagoslov za bolesne
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini, file
Papa Franja blagosilja bolesne i osobe sa invaliditetom na kraju mise posvećene zaštiti života, održane na Trgu svetog Petra u Vatikanu, 16. juna 2013. godine.
Susret sa Obamom
Tanjug/AP Photo/Gabriel Bouys, Pool
Bivši predsednik Barak Obama sastaje se s papom Franjom u Vatikanu, 27. marta 2014. godine.
Obraćanje u SAD
Tanjug/Photo/Alessandra Tarantino, file
Papa Franja se obraća zajedničkoj sednici Kongresa Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu, 24. septembra 2014. godine.
Susret sa Maradonom
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia, File
Papa Franja pozdravlja bivšu argentinsku fudbalsku zvezdu Dijega Armanda Maradonu pre susreta sa članovima organizacije Scholas Occurrentes u Vatikanu, 4. septembra 2014. godine.
Susret sa Putinom
Tanjug/Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Papa Franja hoda pored ruskog predsednika Vladimira Putina tokom njihovog privatnog razgovora u Vatikanu, 10. juna 2015. godine.
Susret sa prethodnikom
Tanjug/L'Osservatore Romano/Pool photo via AP, File)
Papa Franja (levo) stoji ispred pape emeritusa Benedikta XVI prilikom ulaska u Baziliku svetog Petra u Vatikanu, 8. decembra 2015. godine.
Puštanje goluba
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Franja pušta goluba kao simbol mira tokom susreta sa kaldijskom zajednicom u Katoličkoj crkvi svetog Simona Bar Sabae u Tbilisiju, 30. septembra 2016. godine.
Obilazak Aušvica
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franjo hoda ka glavnom ulazu sa natpisom „Arbeit Macht Frei“ („Rad oslobađa“) u nekadašnjem nacističkom nemačkom logoru smrti Aušvic-Birkenau u Osvjenćimu, 29. jula 2016. godine, u okviru svoje posete Svetskim danima mladih.
Sastanak sa Donaldom i njegovom suprugom Melanijom Tramp
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino, Poo
Papa Franjo se sastaje sa predsednikom Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp prilikom njihove privatne audijencije u Vatikanu, 24. maja 2017. godine.
Svemirska veza
Tanjug/L'Osservatore Romano/Pool Photo via AP, File
Papa Franjo uspostavlja vezu sa posadom na Međunarodnoj svemirskoj stanici iz Vatikana, 26. oktobra 2017. godine.
Upečatljiv osmeh
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja je bio znan po svom iskrenom i dragom osmehu.
Misa povodom Dana migranata i izbeglica
Papa Franjo pozdravlja vernike nakon što je služio misu povodom Svetskog dana migranata i izbeglica na Trgu svetog Petra u Vatikanu, 29. septembra 2019. godine.
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini, file
Molitva u Iraku
Tanjug/AP Photo/Andrew Medichini, file
Papa Franja, okružen ostacima razornih crkava, predvodi molitvu za žrtve rata na Trgu crkve Hoš al-Bia, u Mosulu, Irak, 7. marta 2021. godine.
Susret u Iraku
Tanjug/AP Photo/Vatican Media, file
Papa Franja (desno) sastaje se sa vodećim šiitskim verskim autoritetom u Iraku, velikim ajatolahom Alijem al-Sistanijem, u Nedžafu, Irak, 6. marta 2021. godine.
Susret sa starosedeocima
Tanjug/AP Photo/Gregorio Borgia
Papa Franja stavlja na sebe tradicionalnu domorodačku perjanicu tokom susreta sa starosedelačkim zajednicama, uključujući Prve nacije, Metise i Inuite, u Katoličkoj crkvi Gospe od Sedam Žalosti u Maskvatisu, blizu Edmontona, Kanada, 25. jula 2022. godine.
Beba u krilu
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Franjo drži bebu dok napušta salu nakon svoje nedeljne opšte audijencije u dvorani Pavla VI, u Vatikanu, 29. januara 2025. godine.
Blagoslov vernicima, poslednja fotografija
Marco Iacobucci / Zuma Press / Profimedia
Papa Franjo daje svoj blagoslov Urbi et Orbi sa balkona s pogledom na Trg svetog Petra, 20. aprila 2025. godine, u Vatikanu.
Susret sa poglavarom Ruske pravoslavne crkve
GREGORIO BORGIA / AFP / Profimedia
Papa Franjo (levo) i poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril, grle se tokom istorijskog susreta u Havani, 12. februara 2016. godine. Papa Franjo i ruski patrijarh Kiril poljubili su se i zajedno seli na aerodromu u Havani, tokom prvog susreta svojih crkvenih grana posle gotovo hiljadu godina.
Razgovor internet vezom
Vatican Media/Pool/GG / Sipa Press / Profimedia
Papa Franjo je putem daljinske komunikacije razgovarao sa patrijarhom Moskovskim i sve Rusije, Kirilom, 2022. godine
Poslednja poruka
Papa je svom poslednjem obraćanju naglasio da je situacija u Gazi „dramatična i dodatno se pogoršava“, ali je pozvao i palestinsku militantnu grupu Hamas da odmah oslobodi preostale izraelske taoce. On je osudio zabrinjavajući trend porasta antisemitizma u svetu i poručio: - Izražavam svoju bliskost sa onima koji pate, sa celim izraelskim i palestinskim narodom - istakao je papa u poruci i dodao:
- Apelujem na zaraćene strane – pozovite na prekid vatre, oslobodite taoce i dozvolite pomoć narodu koji gladuje i samo želi budućnost u miru.
Papa se oporavljao od obostrane upale pluća zbog koje je gotovo čitav februar proveo u bolnici, gde su lekari u par navrata borili za život poglavara rimokatoličke crkve.
Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.
Od Jalovika do Amerike, protojereja Petra Miloševića vodio je put vere i služenja – osnivač prve srpske pravoslavne crkve u Majamiju, duhovnik kome se verovalo i čovek čije delo nastavlja da živi kroz generacije koje je okupljao i učio.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za petak 4. sedmice velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako se ista izdaja Hrista ponavlja i danas, kroz svakodnevne postupke, reči i odluke koje mnogi i ne primećuju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sedam svetih mučenika hersonskih po starom i Svetog novomučenika Mirona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Sv. Klementa Aleksandrijskog, muslimani slave Bajram, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iza kratkog obreda u crkvi na Čistu sredu krije se snažna poruka o prolaznosti, ličnoj odgovornosti i pozivu na unutrašnju promenu koji vekovima prati početak korizme
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.