shutterstock.com/GYG Studio, Beogradska nadbiskupija i metropolijaKardinal i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet
Na papiru je pisalo da je beogradski nadbiskup Ladislav Nemet imenovan za rimskog kardinala, a odabir da pismo bude napisano na ćirilici je je bio evidentan znak uvažavanja srpskog kulturnog identiteta
Krajem prošle godine, tačnije 6. novembra, u Srbiju je papino pismo stiglo napisano ćirilicom, umesto na latinici, kako je to inače i praksa, a razlog tome možemo potražiti u dubokom poštovanju pape prema kardinalu iz Odžaka,.
Naime Kardinal i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet je tada dobio specijalni dopis direktno iz Vatikana, a sadržaj pisma je iznenadio primaoca pošiljke. Na papiru je pisalo da je beogradski nadbiskup Ladislav Nemet imenovan za rimskog kardinala, a odabir da pismo bude napisano na ćirilici je je bio evidentan znak uvažavanja srpskog kulturnog identiteta od strane preminulog papa Franje, s obzirom na to da su drugi kardinali koji su bili imenovani pismo dobili na španskom ili engleskom jeziku.
On je dodao da ga je iznenadila odluka pape Franje da mu dodeli kardinalsku funkciju, koja je druga najviša u katoličkoj crkvi, zato što imenovanje za kardinala zavisi lično od pape.
- Papa je pokazao ogromno poštovanje prema Srbiji, kada mi je dokument dao na srpskom i na ćirilici. Ja ne znam, ali bi bilo interesantno da pogledamo u arhivi Kraljevine Srbije i Republike Srbije, da li je papa ikada pisao na ćirilici - rekao je tada Ladislav Nemet.
Tanjug/Nemanja Jovanović
Kardinal i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet
Njegovo imenovanje, smatra, doprineće i rešavanju otvorenih pitanja, poput regulisanja pomoći i položaja katoličkih humanitarnih organizacija u Srbiji.
Iako su mu čestitke stizale iz celog sveta, štampa u regionu imala je i pozitivne i negativne reakcije na imenovanje.
- Neki to nisu znali prihvatiti. Neki su iskopali da sam hrvatomrzac, drugi su stava da ću pokatoličiti celu Srbiju, ali jasno je da su oni koji ne razmišljaju racionalno i tolerantno, isti, bilo da su u Srbiji ili Hrvatskoj -smatra Nemet.
Komentarisao je Namet tada to što su pojedini krugovi u Hrvatskoj odluku pape da ga imenuje za kardinala komentarisali kao pokušaj da bude sprečena kanonizacija Alojzija Stepinca, Nemet je to uporedio sa reakcijama pojedinih ljudi u Srbiji koji su se, kako je naveo, pribojavali da će on ojačati katoličko krilo i da će pravoslavlje nestati, ocenivši da su i u Hrvatskoj i u Srbiji to manjinski glasovi koji nisu baš racionalni.
- Normalno je da u svakom društvu imamo ljude koji su ekstremno levo ili desno. Najvažnije je da budemo u sredini jer što je više ljudi u sredini, biće lakše da se živi - rekao je Nemet tada.
Papa se oporavljao od obostrane upale pluća zbog koje je gotovo čitav februar proveo u bolnici, gde su lekari u par navrata borili za život poglavara rimokatoličke crkve.
Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedeljak u 88. godini života, još za života je detaljno isplanirao jednostavne pogrebne obrede, odričući se nekih složenijih i drevnih rituala koji tradicionalno prate smrt rimskog pontifeksa.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
U emotivnom obraćanju povodom prelaska Svetog Oca u večni život, beogradski nadbiskup podsetio je na njegovu nepokolebljivu posvećenost miru, brizi za siromašne i veru u dijalog među narodima – ostavivši poruku nade za ceo svet.
Posete papinom grobu u bazilici Santa Marija Mađore biće moguće od nedelje, 27. aprila, dan nakon njegove sahrane u crkvi kojoj je bio izuzetno posvećen, saopštio je danas šef Pres službe Vatikana Mateo Bruni.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.