On je u telegramu poslatom 24. juna poručio sledeće:
"Papa je duboko ožalošćen zbog gubitka života i razaranja izazvanog napadom na grčku pravoslavnu crkvu Svetog Ilije u Damasku i izražava iskreno saučešće svima koji su pogođeni ovom tragedijom" - navodi se u telegramu saučešća koji je potpisao državni sekretar Vatikana, kardinal Pjetro Parolin, prenosi agencija Ansa.
Papa se "takođe moli za one koji oplakuju njihov gubitak, za isceljenje ranjenih i priziva darove utehe, isceljenja i mira Svemogućeg" za sirijski narod.
U napadu bombaša samoubice u crkvi Svetog Ilije u Damasku u nedelju poginulo je 25 ljudi, a 63 osobe su povređene.
Sirijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je navelo da je bombaš samoubica koji je izveo napad bio pripadnik Islamske države, prenela je sirijska državna agencija Sana.
Ranije se oglasio patrijarh SPC
FOTO TANJUG/ SAVA RADOVANOVIĆ/ bs
Patrijarh srpski Porfirije je uputio 23. juna patrijarhu antiohijskom i svega Istoka Jovanu telegram saučešća u kome se navodi:
"Vaše Blaženstvo, dragi Nam u Hristu brate i saslužitelju, sa dubokim bolom i tugom primili smo vest o strašnom terorističkom napadu na crkvu Svetog Ilije u drevnom i slavnom gradu Damasku, sedištu Vaše sveštene Patrijaršije, u kome je čak dvadeset nedužnih ljudi izgubilo život..."
Stravičan teroristički napad usred bogosluženja potresao je pravoslavnu zajednicu u Siriji – svedoci opisuju užas kao „pakao u hramu“, dok se svet pita zašto nije bilo nikakve zaštite.
Na praznik Svih antiohijskih svetih, tokom večernje službe u hramu Svetog proroka Ilije, raznela se eksplozija. Antiohijska patrijaršija poziva svet da ne okreće glavu od mučeništva i patnje pravoslavnih vernika.
"U ovoj zastrašujućoj bujici tuge, molimo se za upokojenje duša nevino postradalih čeda Božjih, dok naše molitvene oči ostaju zagledane u lica porodica postradalih."
U hramu koji je pre dva dana bio meta brutalnog terorističkog napada, antiohijski patrijarh sa poglavarima Istočnih Crkava uzneo je molitvu za duše postradalih, dok su vernici odgovorili himnama, suzama i molitvom.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.