Jovan se zove Krstitelj, jer je, po verskom učenju, krstio Isusa Hrista, a Preteča zato što je najavljivao Hristov dolazak. Slavi se više puta godišnje. U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Vernici, bilo pravoslavci ili katolici, vrlo često daju Jovanovo ime svojoj deci. Pravoslavci slave krsnu slavu svetog Jovana, a katolici obično slave imendan.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 20. januara slave Svetog Jovana, praznik posvećen svetitelju i proroku koji je krstio Isusa Hrista na reci Jordanu. Jovan je krštavao svakoga ko se pokajao. Živeo je jednostavno i asketski hraneći se insektima i medom divljih pčela, a odevao se u haljinu od kamilje dlake.
Sveti Jovan se praznuje više puta u godini:7. jula – Ivanjdan – rođenje Svetog Jovana, 11. septembra – Usekovanje glave, 6. oktobra kada se obeležava svetiteljevo začeće, a 20. januara se slavi slava Sveti Jovan. U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja.Vernici, bilo pravoslavci ili katolici, vrlo često daju Jovanovo ime svojoj deci. Pravoslavci slave krsnu slavu svetog Jovana, a katolici obično slave imendan.
Procenjuje se da je Sveti Jovan po broju onih koji ga slave na trećem mestu među Srbima. Najviše se slave Sveti Nikola i Sveti Arhanđel Mihailo.
Tanjug Jaroslav Pap, wikimedia.org
Kolač i žito za slavu
Naši preci su odvajkada verovali da se baš na dan svetog Jovana dešavaju razna čuda uz pomoć ovog svetitelja i odatle potiče mnoštvo narodnih običaja vezanih upravo za ovaj dan.
Na svetog Jovana vernici, po mogućstvu, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo. Deci se na ovaj dan ne daje ništa što je crvene boje. Ni jabuka, niti sok. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.
Hercegovci na ovaj dan ne obavljaju teže poslove i vode računa da ne rade ništa oko semenja. Paze na koji je dan palo Usekovanje i u toku cele godine izbegavaju da tog dana imaju bilo šta sa semenom.
Sveti Jovan se smatra zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.
Narodni običaji kažu da danas žene nikako ne treba da diraju pletivo, makaze niti igle „da im miševi ne bi grizli veš“. S druge strane, ovaj praznik je idealan dan za polazak na put, ukoliko ste ga planirali, jer ćete imati zaštitu ovog sveca.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U svojoj knjizi “Misli za svaki dan u godini”, za sredu mesopusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik osvetljava duboku duhovnu istinu o slobodi pred Bogom.
Na Savindan, portal religija.rs pokrenuo je novu akciju u kojoj ćemo svake nedelje u 19 časova objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutih pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.