MLADI CAREVIĆ SE ZBOG NJENE NEUZVRAĆENE LJUBAVI UBIO, A ONA JE ŽIVOT SVOJ DALA ZA HRISTA: Danas je Sveta mučenica Pelagija Tarsijska!
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Jovan se zove Krstitelj, jer je, po verskom učenju, krstio Isusa Hrista, a Preteča zato što je najavljivao Hristov dolazak. Slavi se više puta godišnje. U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Vernici, bilo pravoslavci ili katolici, vrlo često daju Jovanovo ime svojoj deci. Pravoslavci slave krsnu slavu svetog Jovana, a katolici obično slave imendan.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 20. januara slave Svetog Jovana, praznik posvećen svetitelju i proroku koji je krstio Isusa Hrista na reci Jordanu. Jovan je krštavao svakoga ko se pokajao. Živeo je jednostavno i asketski hraneći se insektima i medom divljih pčela, a odevao se u haljinu od kamilje dlake.
Sveti Jovan se praznuje više puta u godini:7. jula – Ivanjdan – rođenje Svetog Jovana, 11. septembra – Usekovanje glave, 6. oktobra kada se obeležava svetiteljevo začeće, a 20. januara se slavi slava Sveti Jovan. U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja.Vernici, bilo pravoslavci ili katolici, vrlo često daju Jovanovo ime svojoj deci. Pravoslavci slave krsnu slavu svetog Jovana, a katolici obično slave imendan.
Procenjuje se da je Sveti Jovan po broju onih koji ga slave na trećem mestu među Srbima. Najviše se slave Sveti Nikola i Sveti Arhanđel Mihailo.
Naši preci su odvajkada verovali da se baš na dan svetog Jovana dešavaju razna čuda uz pomoć ovog svetitelja i odatle potiče mnoštvo narodnih običaja vezanih upravo za ovaj dan.
Na svetog Jovana vernici, po mogućstvu, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo. Deci se na ovaj dan ne daje ništa što je crvene boje. Ni jabuka, niti sok. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.
Hercegovci na ovaj dan ne obavljaju teže poslove i vode računa da ne rade ništa oko semenja. Paze na koji je dan palo Usekovanje i u toku cele godine izbegavaju da tog dana imaju bilo šta sa semenom.
Sveti Jovan se smatra zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.
Narodni običaji kažu da danas žene nikako ne treba da diraju pletivo, makaze niti igle „da im miševi ne bi grizli veš“. S druge strane, ovaj praznik je idealan dan za polazak na put, ukoliko ste ga planirali, jer ćete imati zaštitu ovog sveca.
Naučnici nemaju mnogo podataka i nisu sigurni gde se tačno čuva glava Jovana Krstitelja, jer je istorija ovog događaja veoma maglovita.
U svojoj knjizi “Misli za svaki dan u godini”, za sredu mesopusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik osvetljava duboku duhovnu istinu o slobodi pred Bogom.
Na Savindan, portal religija.rs pokrenuo je novu akciju u kojoj ćemo svake nedelje u 19 časova objavljivati pripovetke za najmlađe. U narednom periodu očekujte nove tekstualne i video verzije priča nadahnutih pravoslavnim predanjem, koje donose mudrost, ljubav i veru.
Tokom ratnih dejstava u doba raspleta jugoslovenske državne krize, crkva je teško oštećena od strane ustaša.
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Bio je prinuđen da se krije od gonitelja čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Bračnim pravilima Srpske pravoslavne crkve propisano je da lica, koja žele da sklope brak, odlaze zajedno sa roditeljima i kumovima kod sveštenika.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.