Marinko je voleo da se moli na grobu patrijarha Pavla, i to mu je donosilo jedan poseban mir
Smrt pevača Marinka Rokvića potresla je ceo region. Iako se mesecima spekulisalo o bolesti, niko sa sigurnošću nije mogao da tvrdi da je njegovo zdravstveno stanje bilo toliko loše. Članovi Marinkove porodice nisu želeli da se o tome piše ni javno govori, a sve kako bi ga zaštitili od pritiska zbog cele situacije.
Rak pankreasa uzeo je maha, a porodica je sve vreme bila uz njega da bi što bezbolnije prošao kroz izuzetno težak period. S obzirom na to da su Rokvići pobožni, te da redovno obilaze srpske svetinje, Marinko je utehu našao u molitvama, koje su mu donele mir.
Kako su pisali mediji jedan njegov blizak prijatelj otkrio je da je pevač često odlazio u manastir Rakovica gde je sahranjen patrijarh Pavle.
Wikimedia/Snežana Negovanović/GNU FDL
Marinko se u Manastiru Rakovica uvek molio
- Tamo je često išao zajedno sa sinovima iako je znao da mu se bliži kraj, ali ga vera nije napustila do sudnjeg dana. Voleo je jako da se moli na grobu patrijarha Pavla, i to mu je donosilo jedan poseban mir. Iako je znao da mu nema leka jer je rak pankreasa nešto što niko nije uspeo da pobedi, Marinko je molitvama samo želeo da ublaži svoju muku - rekao je pevačev prijatelj.
Pokojni Marinko je pred smrt viđen kako sa sinom Nikolom posećuje ovaj manastir, a mnoge je tada šokirao njegov izgled, s obzirom na to da je pevač bio u vidno lošem stanju. Ipak vera nije napustila njegove sinove i ovih daan svedočimo hodošašću Nikole Rokvića koji se uputio u Grčku peške.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
Nedoumica pravoslavnih vernika pred 31. decembar i 1. januar dobija jasan i smiren odgovor sveštenika, koji podseća da se vreme ne „slavi“, već predaje Bogu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.