Marinko je voleo da se moli na grobu patrijarha Pavla, i to mu je donosilo jedan poseban mir
Smrt pevača Marinka Rokvića potresla je ceo region. Iako se mesecima spekulisalo o bolesti, niko sa sigurnošću nije mogao da tvrdi da je njegovo zdravstveno stanje bilo toliko loše. Članovi Marinkove porodice nisu želeli da se o tome piše ni javno govori, a sve kako bi ga zaštitili od pritiska zbog cele situacije.
Rak pankreasa uzeo je maha, a porodica je sve vreme bila uz njega da bi što bezbolnije prošao kroz izuzetno težak period. S obzirom na to da su Rokvići pobožni, te da redovno obilaze srpske svetinje, Marinko je utehu našao u molitvama, koje su mu donele mir.
Kako su pisali mediji jedan njegov blizak prijatelj otkrio je da je pevač često odlazio u manastir Rakovica gde je sahranjen patrijarh Pavle.
Wikimedia/Snežana Negovanović/GNU FDL
Marinko se u Manastiru Rakovica uvek molio
- Tamo je često išao zajedno sa sinovima iako je znao da mu se bliži kraj, ali ga vera nije napustila do sudnjeg dana. Voleo je jako da se moli na grobu patrijarha Pavla, i to mu je donosilo jedan poseban mir. Iako je znao da mu nema leka jer je rak pankreasa nešto što niko nije uspeo da pobedi, Marinko je molitvama samo želeo da ublaži svoju muku - rekao je pevačev prijatelj.
Pokojni Marinko je pred smrt viđen kako sa sinom Nikolom posećuje ovaj manastir, a mnoge je tada šokirao njegov izgled, s obzirom na to da je pevač bio u vidno lošem stanju. Ipak vera nije napustila njegove sinove i ovih daan svedočimo hodošašću Nikole Rokvića koji se uputio u Grčku peške.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.
Od mladog velikaša na dvoru cara Dušana do kosovskog mučenika i svetitelja, život kneza Lazara ostao je svedočanstvo o borbi za jedinstvo države, obnovi Crkve i zavetu koji vekovima živi u srpskom predanju.
Probajte oslić u majonezu po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu za zaštitu od đavola i pouku Svetog vladike Nikolaja Velimirovića.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vidovdan i spomen Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika po starom i Prenos moštiju Svetih mučenika Kira i Jovana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ireneja Lionskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od mladog velikaša na dvoru cara Dušana do kosovskog mučenika i svetitelja, život kneza Lazara ostao je svedočanstvo o borbi za jedinstvo države, obnovi Crkve i zavetu koji vekovima živi u srpskom predanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vidovdan i spomen Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika po starom i Prenos moštiju Svetih mučenika Kira i Jovana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ireneja Lionskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.