Na današnji dan, pravoslavni vernici okupljaju se u crkvama, pale sveće i mole se pred ikonama ovih svetitelja, sećajući se njihovih brojnih isceljenja, verujući u njihovu moćnu zaštitu i zagovorništvo pred Gospodom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici s pobožnošću i radošću danas obeležavaju Prenos moštiju Svetih besrebrenika Kira i Jovana, priznatih čudotvoraca i lekara bez naknade. Ovaj praznik podseća na događaj iz 412. godine kada su mošti ovih svetitelja prenete iz Kanoposa u Manutin, što je donelo mnogobrojna čudesa i isceljenja.
Sveti Kir i Jovan, poznati po svom mučeničkom stradanju, prvobitno se praznuju 13. februara. Njihov prenos u Manutin, međutim, obeležava se 11. jula sa posebnim duhovnim značenjem, jer su njihova sveta tela postala izvor mnogih isceljenja i znak Božje prisutnosti među ljudima.
Prenos moštiju ovih svetaca dogodio se na inicijativu svetog Kirila, patrijarha aleksandrijskog, koji je gorljivo molio Boga da očisti Manutin od idolopoklonstva i demonske sile koja je vladala tim mestom. Na njegove molitve, Božji anđeo mu se javio i otkrio da će Manutin biti očišćen ako se na to mesto prenesu mošti svetih Kira i Jovana.
SPC
Ikona Prenos moštiju Svetih besrebrenika Kira i Jovana
Kiril je odmah postupio po ovom nebeskom nalogu, preneo je mošti svetitelja u Manutin i sagradio crkvu posvećenu njima. Čudesa koja su usledila potvrdila su svetost i moć ovih besrebrenika. Među mnogima koji su doživeli isceljenje od moštiju svetih Kira i Jovana bio je i Amonije, sin aleksandrijskog gradonačelnika Julijana, koji je bio izlečen od škrofula. Teodor je povratio vid, Isidor iz Majuma se izlečio od truljenja jetre, žena po imenu Teodora je spasena od trovanja, a Evgenije je bio oslobođen od vodene bolesti...
Ovo sveto mesto u kom počivaju mošti ovih svetitelja i danas privlači verne hodočasnike koji traže duhovno i telesno isceljenje. Srpska pravoslavna crkva kroz liturgijske službe, molitve i pesme podseća svoje vernike na veliku snagu vere i molitve, inspirisana životom i delom svetih Kira i Jovana. Njihov primer besplatnog lečenja i nesebične ljubavi prema bližnjima ostaje trajan izvor nadahnuća za sve koji traže pomoć i utehu u Hristu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Jakova Alfejevog po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Averikija. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Pavla II, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Verni pravoslavni narod okuplja se u hramovima slaveći ovog svedoka vremena kada je Hrist hodao Zemljom. On nas podseća na moć molitve i Božju zaštitu u situacijama koje deluju beznadežno, dok njegova dela ostaju večni svetionik u tami sveta.
Put ovog ugodnika Božjeg od sluge razvratne bogatašice do mučenika za Hrista, prati priča o dubokom pokajanju, neverovatnoj vernosti i čudesnom spasenju, koja nas podseća na moć istinske ljubavi i vere.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.