Na današnji dan, pravoslavni vernici okupljaju se u crkvama, pale sveće i mole se pred ikonama ovih svetitelja, sećajući se njihovih brojnih isceljenja, verujući u njihovu moćnu zaštitu i zagovorništvo pred Gospodom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici s pobožnošću i radošću danas obeležavaju Prenos moštiju Svetih besrebrenika Kira i Jovana, priznatih čudotvoraca i lekara bez naknade. Ovaj praznik podseća na događaj iz 412. godine kada su mošti ovih svetitelja prenete iz Kanoposa u Manutin, što je donelo mnogobrojna čudesa i isceljenja.
Sveti Kir i Jovan, poznati po svom mučeničkom stradanju, prvobitno se praznuju 13. februara. Njihov prenos u Manutin, međutim, obeležava se 11. jula sa posebnim duhovnim značenjem, jer su njihova sveta tela postala izvor mnogih isceljenja i znak Božje prisutnosti među ljudima.
Prenos moštiju ovih svetaca dogodio se na inicijativu svetog Kirila, patrijarha aleksandrijskog, koji je gorljivo molio Boga da očisti Manutin od idolopoklonstva i demonske sile koja je vladala tim mestom. Na njegove molitve, Božji anđeo mu se javio i otkrio da će Manutin biti očišćen ako se na to mesto prenesu mošti svetih Kira i Jovana.
SPC
Ikona Prenos moštiju Svetih besrebrenika Kira i Jovana
Kiril je odmah postupio po ovom nebeskom nalogu, preneo je mošti svetitelja u Manutin i sagradio crkvu posvećenu njima. Čudesa koja su usledila potvrdila su svetost i moć ovih besrebrenika. Među mnogima koji su doživeli isceljenje od moštiju svetih Kira i Jovana bio je i Amonije, sin aleksandrijskog gradonačelnika Julijana, koji je bio izlečen od škrofula. Teodor je povratio vid, Isidor iz Majuma se izlečio od truljenja jetre, žena po imenu Teodora je spasena od trovanja, a Evgenije je bio oslobođen od vodene bolesti...
Ovo sveto mesto u kom počivaju mošti ovih svetitelja i danas privlači verne hodočasnike koji traže duhovno i telesno isceljenje. Srpska pravoslavna crkva kroz liturgijske službe, molitve i pesme podseća svoje vernike na veliku snagu vere i molitve, inspirisana životom i delom svetih Kira i Jovana. Njihov primer besplatnog lečenja i nesebične ljubavi prema bližnjima ostaje trajan izvor nadahnuća za sve koji traže pomoć i utehu u Hristu.
U besedi za utorak 14. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na merilo pred kojim padaju spoljašnja pripadnost, ime i poreklo, a ostaju samo srce i dela.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog mučenika Andreja Stratilata po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Crkvena Nova godina i Prepodobni Simeon Stolpnik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Egidija, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Praznik posvećen ovom svecu koji je mučenički stradao za Hrista, podseća nas na snagu vere, na istrajnost u molitvi i na Božju milost koja dolazi onima koji su spremni da se posvete duhovnom putu.
Poznat po asketskom životu i neobičnim darovima, ovaj ugodnik Božji ostavio je snažno svedočanstvo vere kroz molitvu, pomoć siromašnima i duhovnu blizinu sa ljudima i posle upokojenja.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog mučenika Andreja Stratilata po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Crkvena Nova godina i Prepodobni Simeon Stolpnik. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Egidija, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Flora i Prepodobnog Jovana Rilskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Polaganje časnog pojasa Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Rajmunda Nonskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Da li treba tražiti blagoslov pri svakom susretu, kako se obratiti kada ne znate ime sveštenika i šta učiniti kada sretnete episkopa, odgovori su jednostavniji nego što se često misli.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.