Srpska pravoslavna crkva 6. septembra se seća heroja vere, učenika svetih apostola Jovana i Pavla, koji je u svojoj apostolskoj misiji prošao kroz oganj, divlje zveri i tamnicu, neustrašivo svedočeći Hristovu ljubav do samog kraja svog ovozemaljskog života.
Sveti sveštenomučenik Evtihije, jedan od manjih apostola, svojim životom i stradanjem ostavlja neizbrisiv trag u verovanju i sećanju pravoslavnih vernika. Rođen u Sevastopolju, Evtihije je bio učenik Svetih apostola Jovana Bogoslova i Pavla, preuzevši na sebe težak, ali blagosloven put propovedanja Jevanđelja Hristovog. Iako nije ubrojan među 70 apostola, njegovo apostolsko delo i revnost učinili su ga dostojnim ovog uzvišenog zvanja.
Kao episkop i misionar, Sveti Evtihije nije poznavao granice. Vođen Duhom Svetim, praćen angelima kao nebeskim saputnicima, putovao je mnogo, šireći svetlost vere među onima koji su živeli u tami neznanja. Njegova apostolska služba često ga je vodila kroz opasnosti, ali je ostajao nepokolebljiv u veri, oslanjajući se na milost Božju i blagodatne darove koje je primao.
Printscreen/Youtube
Ikona Svetog sveštenomučenika Evstahija
U trenucima mučeništva, Sveti Evtihije bio je neustrašiv, suočen sa surovostima sveta. Kada su njegovo telo strugali gvozdenim zumbom, iz njegovih rana tekla je krv sa neobično blagouhanim mirom, što je bilo svedočanstvo neprolazne Božje prisutnosti u životu onih koji verno služe Hristu. Ni bačan u oganj, ni pred divljim zverima, nije odstupao niti klonuo duhom. Ovozemaljski život skončao je u svom rodnom Sevastopolju, posečen mačem.
U svojoj revnosti, Sveti Evtihije je pokazao kako istinska vera prevazilazi strah od bola i smrti, jer mučeništvo nije kraj, već prelazak u večno Carstvo nebesko.
Kada šarena jaja izgube pažnju najmlađih, ovaj brz i praktičan recept vraća ih na sto u sasvim drugačijem, primamljivom obliku, bez mnogo truda i sa sastojcima koje već imate.
Od Hertfordšira do Londona, niz bogosluženja i katehetskih susreta doveo je stotine ljudi različitog porekla do iste odluke - da postanu deo pravoslavne zajednice kroz krštenje i prvo učešće u liturgiji.
Posle molitvenog bdenja u Bazilika Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je na kraj sukoba i povratak dijalogu, dok je predsednik SAD reagovao oštrom porukom u kojoj dovodi u pitanje okolnosti izbora Svetog Oca.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za 12. subotu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako Božji Mladenac nosi darove koji otvaraju oči, srce i dušu za istinsku snagu.
Protojerej Slobodan Lukić u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, razmatra izazove sa kojima se Crkva suočava u savremenom društvu, naglašavajući važnost jedinstva i spasonosnosti Božijeg plana u vremenima nesigurnosti i neslaganja.
U Hramu Svetog Save iguman manastira Studenica ustoličen je za novog episkopa moravičkog. Nakon ovog svetog čina, poručio je da je Crkva za vikara izabrala starca – ne po godinama, već po iskustvu koje je stekao služeći u srpskoj svetinji skoro tri decenije.
Dok je Parohijski dom u plamenu nestajao, čudom je sačuvana ikona Majke Božje. Vernici su se okupili oko ovog svetog znaka, podsećajući nas da milost i vera nadilaze svaku tragediju.
Pravoslavni vernici danas slave Vaskrs po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Nedelju Božjeg milosrđa, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
U besedi za ponedeljak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se žalost Hristovih učenika preobražava u radost tek kada se Isus pokaže kao pobednik smrti i Živi Gospod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji (Svetli) ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Martina I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.