Kroz svoju izuzetnu službu i nepokolebljivu hrabrost, ovaj svetac je postavio temelje Srpske pravoslavne crkve, ostavljajući trajan pečat na istoriji i duhovnom životu Srba. Njegova duhovna baština i dalje svetli kao putokaz za sve vernike.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen Svetom Joanikiju, prvom srpskom patrijarhu. Ovaj značajan praznik nosi u sebi sećanje na velikog svetitelja koji je svojim životom i delom podigao Srpsku crkvu na rang patrijaršije, obezbeđujući joj potpunu nezavisnost.
Sveti Joanikije, rođen u okolini Prizrena, potiče iz pobožne i blagorodne porodice. Prvi značajan korak u njegovom crkvenom životu bio je služenje kao sekretar cara Stefana Dušana. Njegova izvanredna sposobnost i posvećenost brzo su bile prepoznate, pa je 1338. godine izabran za arhiepiskopa. Tokom svog službovanja, Sveti Joanikije je neumorno radio na unapređenju Srpske pravoslavne crkve, uključujući ukrašavanje prvoprestolne crkve u Peći divnim ikonama i freskama.
Printscreen
Ikona Svetog Joanikija
Na Cveti 1346. godine, na istorijskom crkvenom saboru u Skoplju, Sveti Joanikije je uzdignut u zvanje patrijarha Srba i Grka. Ovaj događaj je označio uzdignuće Srpske crkve na rang patrijaršije, čime je potvrđena njena nezavisnost. Saboru su prisustvovali značajni crkveni velikodostojnici, uključujući patrijarha bugarskog Simeona i arhiepiskopa ohridskog Nikolaja, kao i predstavnici svetogorskih manastira.
Sveti Joanikije je, zajedno sa carem Stefanom Dušanom, potpisao srpski Zakonik, koji je predstavljao pravni okvir srpskog carstva i regulisao pravdu i moral u njemu. Skopska mitropolija postala je prvoprestolna u Srpskoj crkvi, dok su Ohridska, Zletovska i druge episkopije uspostavljene kako bi podržale organizaciju crkvenog života.
Printscreen/YouTube/TV Hram
Mošti Svetog Joanikija nalaze se u Crkvi Svetih apostola u Pećkoj patrijaršiji
Sveti Joanikije je svoj ovozemaljski put okončao 16. septembra 1349. godine, dok je bio na putu iz Žiče ka Peći, gde je želeo da se vrati u svoju patrijaršiju. Nažalost, njegovo putovanje je prekinuto bolešću, i preminuo je na putu. Njegove svete mošti su položene u Pećkoj patrijaršiji, gde je kasnije proglašen za svetitelja. Danas se njegove mošti nalaze u Crkvi Svetih apostola u Pećkoj patrijaršiji, a iznad njegovog groba nalazi se freska koja prikazuje njegovo usnuće u Gospodu.
Sveti Joanikije ostavio je dubok trag u srpskoj crkvenoj i političkoj istoriji. Njegova posvećenost organizovanju crkvenog života i jačanju crkvene nezavisnosti i danas služi kao inspiracija i uzor vernicima. Dok slavimo njegov dan, sećamo se njegovih vrlina i doprinosa Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Kada vernici dolaze, monahinje ih dočekuju napolju, s radošću i ljubavlju, ali u njihovim očima se može videti želja da ugoste posetioce u toplom i zatvorenom prostoru.
U svojoj besedi posle liturgije, vladika Teodosije govorio je vernicima okupljenim iz svih delova Kosova i Metohije o značaju vere u iskušenjima, naglašavajući da se čak i u trenucima slabosti rađaju novi počeci i bolje sutra za Srbe na ovim prostorima.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
U besedi vladike Nikolaja Velimirovića o proroku Isaiji otkrivaju se dramatične vizije, proročanstva koja su se obistinila i život položen za nepokolebljivo svedočenje istine.