OVO JE NAJKRAĆI PUT DA SE DOBIJE OPROŠTAJ GREHOVA! Sveti Jovan Lestvičnik kaže da samo jednu stvar treba da prestanete da radite
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
Kada mu se javio Gospod Hristos u vidu krasnoga dečka, još više mu se rasplamsala ljubav prema veri.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan posvećen Prepodobnom Simeonu Stolpniku Divnogorcu.
Rodio se u Antiohiji 522. godine u vreme cara Justina Starijega. Otac mu je poginuo u zemljotresu, posle čega je ostao sam sa majkom Martom.
U šestoj godini života udaljio se u pustinju "ka nekome duhovniku Jovanu, pod čijim rukovodstvom predao se velikom posnom i molitvenom podvigu, na udivljenje svih onih koji su ga videli".
"Pretrpevši strašna iskušenja demonska, on je primio od Gospoda i angela Njegovih veliku utehu i blagodat", piše u žitijama.
Kada mu se javio Gospod Hristos u vidu krasnoga dečka, još više mu se rasplamsala ljubav prema veri.
Mnoge godine proveo je na stolpu, moleći se Bogu i psalme pojeći.
Po uputstvu Božjem, udaljio se potom na goru prozvanu Divnom od samog Gospoda. Po imenu ove gore, i sam Simeon prozvat je Divnogorac.
"Shodno njegovoj ljubavi prema Bogu, data mu je bila retka blagodat, pomoću koje je isceljivao svaku bolest, ukroćavao zveri, prozirao u daleke krajeve sveta i u srca ljudska, izlazio van sebe i gledao nebesa, razgovarao s angelima, strašio i razgonio demone, proricao, živeo ponekad po trideset dana bez sna i još duže bez hrane, primao hranu iz ruku angela", navedeno je u žitijama.
Upokojio se 596. godine.
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
Onaj ko iskreno ljubi, ne može da zaboravi da se za drugoga pomoli.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
Gonjen iz jednog mesta u drugo, pretrpeo je mnoge muke i zlostavljanja, dok se nije upokojio.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Pravoslavno učenje nas podseća da život nije dat da bismo ga u potpunosti razumeli, već da bismo ga živeli u veri, strpljenju i poslušanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Antipu po starom i Svetog mučenika Savu Stratilata po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Fidela Sigmaringenskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Skončao je u mukama 92. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Terentija i druge s njim po starom kalendaru i Đurđevdan po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Jurja, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti mučenik Terentije (zajedno sa Afrikanom, Maksimom, Pompijem i još 36 saputnika) je ranohrišćanski svetitelj koji je stradao u 3. veku.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
U Starom Generalštabu obeležen Dan Vojske Srbije uz poruke o državnosti, tradiciji i nasleđu Drugog srpskog ustanka, uz prisustvo državnih i verskih i velikodostojnika.
Ona je tihi saputnik vernika u svakodnevnom životu.