OVO JE NAJKRAĆI PUT DA SE DOBIJE OPROŠTAJ GREHOVA! Sveti Jovan Lestvičnik kaže da samo jednu stvar treba da prestanete da radite
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
Kada mu se javio Gospod Hristos u vidu krasnoga dečka, još više mu se rasplamsala ljubav prema veri.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan posvećen Prepodobnom Simeonu Stolpniku Divnogorcu.
Rodio se u Antiohiji 522. godine u vreme cara Justina Starijega. Otac mu je poginuo u zemljotresu, posle čega je ostao sam sa majkom Martom.
U šestoj godini života udaljio se u pustinju "ka nekome duhovniku Jovanu, pod čijim rukovodstvom predao se velikom posnom i molitvenom podvigu, na udivljenje svih onih koji su ga videli".
"Pretrpevši strašna iskušenja demonska, on je primio od Gospoda i angela Njegovih veliku utehu i blagodat", piše u žitijama.
Kada mu se javio Gospod Hristos u vidu krasnoga dečka, još više mu se rasplamsala ljubav prema veri.
Mnoge godine proveo je na stolpu, moleći se Bogu i psalme pojeći.
Po uputstvu Božjem, udaljio se potom na goru prozvanu Divnom od samog Gospoda. Po imenu ove gore, i sam Simeon prozvat je Divnogorac.
"Shodno njegovoj ljubavi prema Bogu, data mu je bila retka blagodat, pomoću koje je isceljivao svaku bolest, ukroćavao zveri, prozirao u daleke krajeve sveta i u srca ljudska, izlazio van sebe i gledao nebesa, razgovarao s angelima, strašio i razgonio demone, proricao, živeo ponekad po trideset dana bez sna i još duže bez hrane, primao hranu iz ruku angela", navedeno je u žitijama.
Upokojio se 596. godine.
Prema hrišćanskom shvatanju, jedini pravedni sudija jeste Bog.
Onaj ko iskreno ljubi, ne može da zaboravi da se za drugoga pomoli.
Ako volimo sebe i služimo sebi, mi onda ne možemo da služimo Bogu. I to je uzrok svih naših stradanja, stramputica i padanja, ističe protojerej-stavrofor profesor dr Vladimir Stupar.
Gonjen iz jednog mesta u drugo, pretrpeo je mnoge muke i zlostavljanja, dok se nije upokojio.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Upravo je molitva most koji povezuje čoveka sa neiscrpnim izvorom Božje ljubavi i milosrđa.
Pošto je nepokolebljivo odbijao da se odrekne Hrista, mučitelji su ga, posle stravičnih i dugotrajnih muka, na kraju zaklali 259. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Karpa i Alfeja po starom i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomen Svetog Medarda, biskupa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelji su pripadali grupi Sedamdesetorice apostola.
Pred početak Petrovskog posta Crkva vernike podseća da se istinska priprema ne odvija za trpezom, već kroz praštanje, pomirenje i molitvu.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Čak 800.000 vernika se poklonilo Pojasu.
Ne radi se samo o drugoj osobi, već o unutrašnjim lomovima, izbegnutim razgovorima i emocijama koje se dugo guraju pod tepih - sve dok odnos ne počne da se raspada iznutra.
Dok jedni u njemu vide teret i još jednu obavezu posle Velikog posta, drugi u ovom periodu prepoznaju priliku da preispitaju navike, ojačaju volju i pronađu unutrašnju ravnotežu kroz jednostavne, ali snažne duhovne korake.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.