DANAS JE VELIKI PRAZNIK! Slavimo Svete Prohora, Nikanora, Timona i Parmena!
Sva četvorica su bila iz reda sedam đakona i iz sedamdeset apostola.
Kada je umro, ceo Izraelj je za njim plakao.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog proroka Samuila, koji je bio 15. i poslednji sudija Izrailjski.
Sveti Prorok Samuil je živeo 1100 godina pre Hrista.
Rođen je u plemenu Levijina, od roditelja Elkana i Ane, u mestu Ramatu.
Nerotkinja Ana izmolila je od Boga Samuila. Kada je napunio tri godine, posvetila ga je Bogu.
Živeći u Silomu, kod kovčega zaveta, Samuil je u 12-oj godini imao istinito otkrovenje od Boga o kazni, "koja predstojaše domu prvosveštenika Ilije zbog nevaljalstva sinova njegovih Ofnia i Finesa".
Ilija je bio star i sinovi ga nisu poslušali kad ih je posavetovao da "prekinu sa nevaljalstvima".
Otkrovenje se uskoro i dogodilo: Filistejci potukoše Izrailjce, ubiše oba sina Ilijina, i zapleniše kovčeg zaveta.
Kada je Ilija za to saznao, padao je i izdahnu u 98 godini.
U narednih 20 godina od ovog događaja, Izrailjci su bili robovi Filistejcima.
"Posle toga, posla Bog Samuila narodu da propoveda pokajanje, ako želi da se spase od neprijatelja svojih. I narod se pokaja, i odbaci tuđe idole, i priznade Samuila kao proroka, sveštenika i sudiju".
Tada Samuil pođe s vojskom na Filistejce i uz pomoć Božjom ih pobedi i tako je oslobodio zemlju i narod. Potom je duboku starost dočekao kao sudija. Pred smrt, Samuil je okupio sav narod i oprostio se s njim.
Kada je umro, ceo Izraelj je za njim plakao. Sahranjen je časno u Rami.
Sva četvorica su bila iz reda sedam đakona i iz sedamdeset apostola.
Praznik iznošenje Časnog krsta dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede.
Ne zna se tačno, da li je i ovaj prorok bio ubijen ili je umro prirodnom smrću, ali poznato je da je bio sahranjen u svome selu, i da su mu mošti pronađene, zajedno sa moštima proroka Avakuma.
Nasledio je veliko imanje od roditelja i kao pravi hrišćanin, delio je milostinju, a sam je živeo podvižnički.
Njegov značaj za hrišćansku Crkvu 2. veka može se sravniti sa značajem Svetog Atanasija Velikog za hrišćansku Crkvu 4. veka.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Jakinta po starom i Svetog sveštenomučenika Antinogena po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Karmelske, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.