SUTRA JE VELIKI PRAZNIK: Slavimo Sveta 33 mučenika u Melitini
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
Muči me još ljuće, da se vidi jasno tvoja bezčovečnost i moje trpljenje, molio je svetitelj svog mučitelja.
Sutra, 1. decembra, SPC praznuje Svetog mučenika Platona. On je bio hršćanski propovednik iz Ankire Galatijske koji je stradao u teškim mukama oko 266. godine nakon što je odbio da se pokloni idolima.
Rođen je u Ankiri Galatijsoj u hrišćanskoj i pobožnoj porodici, a tako je i vaspitavan.
Još u mladim godinama pokazivao je veliko savršenstvo u svima dobrodeteljima.
Platon nije skrivao svoju veru u Hrista Gospoda, javno ju je propovedao izobličavajući idolopoklonike.
Zbog toga je izveden na sud pred načalnika Agripina, i bio je mnogo "istjazavan i mučen od ovoga".
Kada ga načelnik počeo savetovati, da izbegne smrt i sačuva život poklonjenjem idolima, Platon mu je odgovorio:
- Dve su smrti, jedna vremena a druga večna, tako dva su i života, jedan malovremeni a drugi beskonačni.
Tada je izložen strašnim mukama. Izmežu ostalog, vrelu đulad su mu stavljali na golo telo. Dok je bio u jezivim mukama, Sveti Platon je dovikivao mučitelji:
- Muči me još ljuće, da se vidi jasno tvoja bezčovečnost i moje trpljenje.
Kada mu je mučitelj pomenuo Platona, grčkog filozofa kao neznabožačkog filozofa, Sveti Platon je rekao:
- Niti sam ja sličan Platonu ni Platon meni, osim jedino po imenu. Ja učim i učim se mudrosti, koja je Hristova, a on je učitelj one mudrosti, koja je ludost pred Bogom.
Potom je bačen u tamnicu, gde je izmučen proveo 18 dana bez hrane i vode.
Kada je to zadivilo stražare, on im reče:
- Vi se sitite mesom a ja svetim molitvama; vas veseli vino a mene Hristos, loza istinita.
Uskoro je bio posečen.
Svi su bili izloženi jezivim mukama, ali niko nije hteo da se odrekne Hrista.
Bio je uzor krotosti, milosrđa i čovekoljublja.
U momentu kada je on razapet, otvorila se zemlja i progatula sudiju i mnoge druge neznabošce.
Sva trojica su bila ugledni građani Edeski koji su postradali zbog vere u Hrista.
Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom gledala je kako su ga ubijali i sve vreme se molila Bogu za Stefana.
Presveta Bogorodica Marija je, rađanjem Gospoda Isusa Hrista, najviše poslužila našem spasenju i spasenju celoga sveta.
Sa svoja dva evnuha pobegla je od kuće, krstila se i prerušena u muško odelo otišla u muški manastir, gde je primila monaški čin.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Serafima Sarovskog po starom kalendaru i Svetog Gerasima po novom. Katolici proslavljaju Svetog Pavla pustinjaka, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Ovaj podvižnik i ugodnik Božji ostavio nam je putokaz kako se, bez buke i žurbe, stiže do unutrašnjeg mira i snage koja menja ljude.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Ovi praznici se prepliću sa običajima stvarajući jedinstven praznični dan pun vere, porodične topline i tradicije.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Pouka svetogorskog starca pokazuje kako smirenje, dobrota i iskreno pokajanje mogu promeniti svaki unutrašnji život, bez obzira na učestalost bogosluženja.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje