Položajnik je simbol mudraca sa Istoka, koji su pratili zvezdu i došli da se poklone novorođenom Hristu.
Božić će sutra osvanuti za sve vernike koji ga dočekuju po julijanskom kalendaru. Božić prate i brojni običaji, a jedan od najlepših i najznačajnijih je dolazak položajnika – posebnog gosta koji, kako veruje naš narod, donosi blagoslov, sreću i napredak domu.
Položajnik je simbol mudraca sa Istoka, koji su pratili zvezdu i došli da se poklone novorođenom Hristu.
Položajnik je obično malo dete ili tinejdžer, a nedoumicu mnogih vernika - da li položajnik može biti devojčica, rešio je otac Marko Jeftić.
- Devojčica apsoulutno može biti položajnik bez ikakvih daljnih pitanja.
Da položajnik može biti i žena razrešila je i etnolog Vesna Marjanović.
- Ranije je to bila isključivo muška uloga, zato što je muškarac predstavljao stub jedne kuće i porodice. Verovalo se da je to isključivo na muškarcima jer su oni bili ti koji su bili uspešni na životnim poljima, pa bi zbog toga i kuća bila uspešna, ali naravno, danas to nije podrazumevano. Već krajem 20. veka i sada u 21. veku sasvim je postalo normalno da unuci, ali i unuke imaju ulogu položajnika, tako da je pitanje rodne ravnopravnosti urodilo plodom i u tradicijama. Unuke i unuci su podosta uključeni jer se smatraju kopčama koje će ostati u kući da održavaju porodičnu tradiciju.
Inače, dolazak položajnika obeležava radost i svečani trenutak. Uz tradicionalni božićni pozdrav: "Hristos se rodi!“, položajnik ljubi ukućane i odlazi do šporeta ili ognjišta.
Otvarajući vrata peći, on izgovara zdravicu, simbolično povezanu sa vatrom – drevnim simbolom života i blagostanja:
"Koliko varnica, toliko srećica;
Koliko varnica, toliko parica;
Koliko varnica, toliko u toru ovaca;
Koliko varnica, toliko prasadi i jagnjića;
Koliko varnica, toliko gusaka i piladi.
A najviše zdravlja i veselja! Amin, Bože daj."
Položajniku bi, prema običaju, trebalo dati neki poklončić. Obično su to čarape, košulja, peškir, kolači...
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Naziv Tucindan potiče iz starog običaja da se pečenica nekada nije klala na uobičajen način, već se "tukla" – krupicom soli ili ušicama od sekire, nakon čega se pripremala za pečenje.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.