ZAŠTO VEĆINA LJUDI POGREŠNO DOŽIVLJAVA BOŽIĆ: Otac Miloš Vesin otkriva ono o čemu nas ne uče u školama
Protojerej-stavrofor dr Miloš Vesin objašnjava kako tolerancija i trpljenje u svakodnevnom životu otkrivaju istinsku ljubav.
Zašto Mali Božić nije isto što i pravoslavna Nova godina, šta znače badnjaci, koji se ponovo pale, kako je Hristos dobio ime i zbog čega je Crkva još u prvom veku donela odluku koja je zauvek promenila život hrišćana, otkriva jerej Slavko Lalović.
Praznik Obrezanja Hristovog i Svetog Vasilija Velikog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 14. januara, u narodu je mnogo poznatiji pod zajedničkim nazivom Mali Božić ili, kako se često kaže, pravoslavna Nova godina. Kao i gotovo svi veliki praznici u narodnom kalendaru, i Mali Božić prati niz običaja koji se razlikuju od kraja do kraja. Ipak, u najvećem delu srpskih krajeva sačuvao se običaj da se za ovaj dan ostavlja plećka od božićne pečenice.
- Što se tiče samih običaja, nema neke velike razlike u odnosu na Božić. Ono što bih ja izdvojio jeste da se uoči Malog Božića služi večernja služba, a u mojoj parohiji, kao i u nekim drugim, posle bogosluženja u porti se nalažu badnjaci koji su ostali od Božića. Zbog onih ljudi koji iz nekog razloga do sada nisu zapalili svoje badnjake, a da oni ne bi završili u smeću, što se, nažalost, često dešava, organizujemo večernju službu, posle koje se ti badnjaci zajedno nalažu - objašnjava sveštenik Slavko Lalović.
On dodaje da se na taj način sprečava jedna ružna slika koja se često viđa po gradovima kada praznici prođu.
- Posle praznika često možemo da vidimo badnjake pored kontejnera. To je zaista tužno. Preporučio bih svima koji imaju badnjake, a ne mogu da dođu ispred hrama da ih nalože, da se dogovore sa komšijama i da negde zajedno založe vatru, kako se ne bi desilo, nedajbože, da završe u smeću - kaže otac Slavko.
On podseća i da većina narodnih običaja nema direktne veze sa crkvenim pravilima.
- Na sam dan praznika Svetog Vasilija Velikog i Obrezanja Hristovog, 14. januara, služi se sveta liturgija i praznik bi, pre svega, trebalo započeti u crkvi, prisustvom liturgiji - ističe on.
Otac Slavko objašnjava i zbog čega nije sasvim ispravno 14. januar nazivati pravoslavnom Novom godinom.
- Nova godina po julijanskom kalendaru jeste Nova godina koju slave mnogi pravoslavni narodi. Slavimo je mi, Srbi, slave je Rusi, najveći pravoslavni narod, slave je i Gruzini. Međutim, ima i pravoslavnih naroda koji su prihvatili takozvani novi, odnosno gregorijanski kalendar, kao što su Grci. Zato ne možemo da generalizujemo i kažemo da je ovo pravoslavna Nova godina jer je ne slave svi pravoslavni narodi. Julijanski kalendar je bio u upotrebi u celoj Evropi do 16. veka, a kasnije ga je zamenio gregorijanski, koji je, kao što vidimo, u Evropi preovladao - objašnjava on.
Zbog postojanja dva kalendara, u narodu često dolazi do zabuna, pa se kaže da je Božić u određenoj kalendarskoj godini, iako po crkvenom računanju vremena nova godina za nas počinje tek 14. januara.
- Zbunjeni ili ne, mi svakako volimo ove običaje. I lepo je što proslavljamo Mali Božić, koji taj naziv nosi i zato što je po običajima dosta sličan Božiću, koji slavimo 7. januara. Takođe, Mali Božić se obeležava i zato što je Hristos osmog dana po rođenju dobio svoje ime. Kao što znamo iz Svetog pisma, kada se Arhangel Gavrilo javio Presvetoj Bogorodici, rekao joj je da će roditi sina i da mu nadene ime Isus - podseća sveštenik, prenosi portal radiotrebinje.com.
Otac Slavko potom se osvrće i na pitanje koje zbunjuje mnoge vernike - zašto se hrišćani danas ne obrezuju, kada je i Isus Hristos bio obrezan osmog dana po rođenju.
- Presveta Bogorodica je odnela malog Hrista u Jerusalimski hram osmog dana po rođenju, gde je, po tadašnjem jevrejskom običaju, izvršeno obrezanje, kao što se činilo sa svom novorođenom muškom jevrejskom decom. Tako je i Hristos, po zakonu, bio obrezan. Međutim, Hristos time nije ukazivao na telesno obrezanje, već je nagoveštavao novozavetno obrezanje, odnosno obrezanje srca. A to je za nas sveta tajna krštenja jer kroz krštenje postajemo članovi Crkve - objašnjava on.
Sveštenik se osvrće i na dilemu koja se javlja kod nekih vernika, zbog čega se današnji hrišćani ne obrezuju ako je i sam Isus Hristos bio obrezan.
- Već 51. godine, na Apostolskom saboru u Jerusalimu, doneta je odluka da oni koji žele da se krste ne treba prethodno da prime obrezanje, već mogu da pristupe krštenju i bez toga. Na tom saboru su se apostoli dogovorili da svako ko se krsti treba da živi po tom načelu: da drugome ne čini ono što ne želi da se čini njemu - zaključuje otac Slavko.
Protojerej-stavrofor dr Miloš Vesin objašnjava kako tolerancija i trpljenje u svakodnevnom životu otkrivaju istinsku ljubav. Dirljiva priča o Roniju Lokvudu, beskućniku koji je postao član jedne porodice i o decenijama ljubavi, podrške i nesebične posvećenosti koja je zauvek oblikovala njihove živote. Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao. Sveštenik Darko B. Jelić bez uvijanja govori o lažnoj tradiciji, crkvenim portama pretvorenim u vašarište i o tome kako smo zamenili liturgiju bukom, a smisao navikom – i zašto nas to već decenijama drži na istom mestu. Budi deo Religija.rs zajednice.
Zašto je Hristos obrezan osmog dana po rođenju
Odluka iz Jerusalima koja je promenila istoriju hrišćanstva
ZAŠTO VEĆINA LJUDI POGREŠNO DOŽIVLJAVA BOŽIĆ: Otac Miloš Vesin otkriva ono o čemu nas ne uče u školama
NA BOŽIĆ SU OTVORILI VRATA SVOG DOMA BESKUĆNIKU, A ON OSTAO KOD NJIH 45 GODINA: Bračni par svedoči kako im je jedan gest dobročinstva promenio život
EVO ZAŠTO SE BOŽIĆ SLAVI DO 17. JANUARA: U ovom periodu Crkva zabranjuje čak i venčanja
VEČERAS NE ČEKAMO NI SRPSKU, NI CRKVENU, NI PRAVOSLAVNU NOVU GODINU: Otac Darko objašnjava zašto je slavlje 13. januara uveče - idolopoklonstvo
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Na praznik Obrezanja Gospodnjeg i u dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom, liturgija u Beogradu donela je poruku o „obrezanju srca“, unutrašnjoj promeni i hrišćanskom životu koji ne počinje u običaju, već u čoveku samom.
Obeležavanjem tri praznika 14. januara, koje narod obično naziva Mali Božić, završava se božićni ciklus, a započinje nova godina nade i blagoslova. Pravoslavni vernici se sećaju Obrezanja Gospodnjeg, slave Svetog Vasilija Velikog i mole za mir i ljubav u danima koji dolaze.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.