Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
Vidovdan, koji Srpska pravoslavna crkva proslavlja 28. juna po novom, odnosno 15. juna po starom kalendaru, jedan je od najvećih i najznačajnijih praznika u srpskom narodu.
To je dan u kome se na jedinstven način prepliću vera, istorija i sećanje na one koji su život položili za Hrista, slobodu i otadžbinu. Tog dana Crkva molitveno proslavlja Svetog velikomučenika kneza Lazara i sve svete srpske mučenike, dok se u bogosluženjima istovremeno obeležava i spomen na Svetog proroka Amosa.
Vidovdan zauzima posebno mesto u duhovnom identitetu srpskog naroda, jer seća na Kosovsku bitku iz 1389. godine, događaj koji je ostavio neizbrisiv trag u narodnoj i crkvenoj svesti.
Knez Lazar i srpski ratnici, koji su stali u odbranu svoje vere i države, u pravoslavnom predanju nisu upamćeni samo kao istorijske ličnosti, već kao oni koji su svojim životom posvedočili vernost Hristu i spremnost na najveću žrtvu.
SPC
Sveti knez Lazar
Zbog toga se Vidovdan ne doživljava samo kao podsećanje na jedan istorijski događaj, već kao praznik koji govori o duhovnim vrednostima koje su oblikovale srpski narod kroz vekove.
U crkvama se toga dana služe svete liturgije i pomeni, vernici se mole za pokoj duša svih postradalih za veru i otadžbinu, dok se ime Svetog kneza Lazara izgovara sa posebnim poštovanjem kao primer čoveka koji je svoju zemaljsku vlast podredio večnim vrednostima.
Teolog Aleksandar Đurđević objašnjava zbog čega Vidovdan zauzima tako važno mesto u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i životu vernog naroda:
Republika
Teolog Aleksandar Đurđević
- Vidovdan je jedan od najvažnijih praznika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Ovaj praznik posvećen je Svetom knezu Lazaru i svim svetim srpskim mučenicima. Na ovaj dan Pravoslavna crkva proslavlja Svetog proroka Amosa i seća se Kosovske bitke iz 1389. godine, kada su srpski vitezovi hrabro stali u odbranu svoje vere i države - rekao je on i dodao:
- Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom. Vidovdan je dan sećanja i poštovanja, ali i inspiracije da nikad ne zaboravimo vrednosti kao što su ljubav, hrabrost i ljubav prema otadžbini. Neka nam Sveti knez Lazar bude zaštitnik i primer u svakom trenutku.
Od mladog velikaša na dvoru cara Dušana do kosovskog mučenika i svetitelja, život kneza Lazara ostao je svedočanstvo o borbi za jedinstvo države, obnovi Crkve i zavetu koji vekovima živi u srpskom predanju.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kornilija po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti apostol i jevanđelista Jovan Bogoslov i Prepodobni Nil Kalabrijski. Katolička crkva obeležava Svete Kozmu i Damjana, dok Jevreji danas praznuju prvi dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.