Vidovdan zauzima posebno mesto ne samo u crkvenom kalendaru, već i u istoriji, kulturi i kolektivnom sećanju srpskog naroda.
Srpska pravoslavna crkva 28. juna proslavlja Vidovdan, jedan od najvećih praznika, koji zauzima posebno mesto ne samo u crkvenom kalendaru, već i u istoriji, kulturi i kolektivnom sećanju srpskog naroda.
Ovaj dan posvećen je Svetom velikomučeniku knezu Lazaru i svim srpskim mučenicima koji su postradali u Kosovskom boju 1389. godine, a u kalendaru SPC obeležen je crvenim slovom.
Naziv praznika vezuje se za Svetog Vida, ranohrišćanskog mučenika poreklom sa Sicilije, ali je Vidovdan kroz vekove u srpskom narodu dobio mnogo šire značenje. On predstavlja simbol vere, žrtve, slobode i Kosovskog zaveta, zbog čega se smatra jednim od najznačajnijih datuma u srpskoj istoriji.
Sveti knez Lazar rođen je oko 1329. godine u Prilepu. Još kao dete bio je blage naravi, oštrouman i dobrodušan, a odrastao je u duhu hrišćanske vere i pobožnosti.
Svojim vrlinama privukao je pažnju cara Dušana, na čijem je dvoru stekao ugled zbog čestitosti, viteštva i odanosti Bogu. Oženio se kneginjom Milicom, kćerkom kneza Vratka i potomkom loze Nemanjića, a 1353. godine dobio je dostojanstvo kneza.
SPC
Sveti knez Lazar i svi srpski učenici postradali u Boju na Kosovu
Kao vladar, Sveti knez Lazar posebno je brinuo o Crkvi. Njegova velika želja bila je da izmiri Srpsku i Carigradsku patrijaršiju, kako bi sa srpskog naroda bila skinuta anatema.
Zahvaljujući njegovom zalaganju, do pomirenja je i došlo, čime je učvršćeno jedinstvo Crkve. U isto vreme podizao je i obnavljao brojne svetinje, među kojima su manastir Ravanica, njegova zadužbina, Lazarica u Kruševcu, kao i manastiri Hilandar i Gornjak.
Na Vidovdan 1389. godine knez Lazar predvodio je srpsku vojsku u boju protiv osmanske vojske sultana Murata na Kosovu polju.
U toj bici položio je svoj život za veru i otadžbinu, zbog čega ga je Crkva proslavila kao Svetog velikomučenika. Njegovo stradanje i opredeljenje za Carstvo nebesko postali su trajni simbol hrišćanske vere i žrtve.
Njegove svete mošti danas počivaju u manastiru Ravanica kod Ćuprije, gde im vekovima pritiču vernici sa molitvom. Predanje svedoči da su se pred moštima Svetog kneza Lazara dogodila mnoga čudesa i isceljenja, a veruje se da on svojim molitvama pred Gospodom pomaže svima koji mu se iskreno obraćaju.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Ravanica
Zbog svega toga Vidovdan nije samo crkveni praznik, već i datum koji je duboko utkan u identitet srpskog naroda.
Kroz ličnost Svetog kneza Lazara i kosovskih mučenika ovaj dan podseća na snagu vere, značaj duhovnih vrednosti i spremnost da se istina i Hristos stave iznad svega prolaznog.
Njegov život i delo ostali su trajni primer vernosti Hristu i Crkvi, zbog čega se s pravom kaže da je upravo on u punini ostvario svetosavski zavet: "Sve za Hrista – Hrista ni za šta."
Kada je sveštenoslužitelj završio litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Veoma nas raduje što je došao trenutak da možemo javnosti predstaviti ovo prelepo filmsko ostvarenje, na kome smo vredno radili skoro tri godine, istakao je Zoran Ćirić.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Akvilinu po starom i Prepodobnog Davida Solunskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih Jovana i Pavla, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Onufrija Velikog po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobna mučenica Febronija. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Vilijama, opata, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.