Veoma nas raduje što je došao trenutak da možemo javnosti predstaviti ovo prelepo filmsko ostvarenje, na kome smo vredno radili skoro tri godine, istakao je Zoran Ćirić.
Svečana premijera filma "SVI ZA KOSMET, ma gde bili" održaće se u četvrtak, 2. oktobra 2025. godine u 19:30 časova, u MTS dvorani u Beogradu. Film je snimljen po ideji Njegovog preosveštenstva episkopa novobrdskog g. Ilariona i donosi snažno svedočanstvo o neprolaznom Kosovskom zavetu, o borbi srpskog naroda i svetinja za opstanak u teškim uslovima, kao i o ljubavi i pažnji svih nas prema srpskom Jerusalimu.
U filmu učestvuju blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit raško-prizrenski g. Teodosije, iguman manastira Svetih Arhangela kod Prizrena arhimandrit Mihajlo, igumanija Pećke patrijaršije mati Haritina, iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić, monahinja manastira Ulije sestra Julijana, upravnica Narodne kuhinje na Kosovu i Metohiji protinica Svetlana Stević, akademik Matija Bećković, osnivač humanitarne organizacije „Srbi za Srbe" Igor Rašula, publicista Živojin Rakočević, muzički umetnici Gavrilo Kujudžić, Pavlina Radovanović i Branka Zečević, glumci Ivan Bosiljčić, Zoran Cvijanović i Viktor Savić, kao i predsednik Humanitarne organizacije „Svi za Kosmet" Zoran Ćirić. Režiju potpisuje Hadži Bojana Krstić.
HO Svi za Kosmet
Film "Svi za Kosmet, ma gde bili" je sjajno svedočanstvo o Kosovskom zavetu
Humanitarna organizacija "Svi za Kosmet" počela je sa radom 2008. godine u Beogradu, kao Nezavisna asocijacija studenata Beograd. Danas deluje i kroz zvanične ogranke u Nemačkoj, Republici Srpskoj i Švajcarskoj.
Osnovni zadatak organizacije je materijalna i moralna podrška našem narodu, Narodnim kuhinjama, kao i svetinjama na Kosovu i Metohiji.
Od osnivanja do danas organizovano je na stotine humanitarno-poklonički putovanja, brojne praznične akcije, kao i događaji "Igraj za Kosmet".
Širom Srbije postavljene su humanitarne donatorske kutije, a svake godine sprovodi se i velika akcija prikupljanja školskog pribora za decu iz srpskih enklava. Zahvaljujući hiljadama donatora i prijatelja organizacije, realizovan je veliki broj pomoći ugroženim porodicama, institucijama i manastirima na Kosovu i Metohiji. Organizacija je dobitnik brojnih zahvalnica i nagrada, a odlikovana je i arhijerejskom Gramatom Eparhije raško-prizrenske.
HO Svi za Kosmet
Film govori i o borbi srpskog naroda i svetinja za opstanak u teškim uslovima na Kosovu
- Veoma nas raduje što je došao trenutak da možemo javnosti predstaviti ovo prelepo filmsko ostvarenje, na kome smo vredno radili skoro tri godine. Njime želimo da predstavimo naš rad i mnogobrojne realizovane akcije, kojima smo pomogli veliki broj svetinja, ugroženih porodica i institucija. Moram da pohvalim celu profesionalnu filmsku ekipu i da im se zahvalim na sjajno urađenom poslu. Jedva čekamo da se sa našim prijateljima i pratiocima okupimo 02. oktobra u Mts dvorani na svečanoj premijeri, zajedno podelimo nezaboravne trenutke i time još jednom pokažemo da ne zaboravljamo one na Kosovu i Metohiji kojima smo potrebni - poručio je osnivač Humanitarne organizacije "Svi za Kosmet" Zoran Ćirić.
HO Svi za Kosmet
Organizacija "Sve za Kosmet" je i organizator brojnih humanitarnih akcija
Prijatelji filma koji su svojom podrškom doprineli ostvarenju ovog filma su: Menjačnice Panter, NV servis, Veganluk, FK Crvena zvezda, KK Partizan, Maks distribucija, RSK2011, Babbler&Our House, Paprika latino, Div mont, Viktormob, Zlatara Mitić, Shorty's Cafe, Prerada mesa Trlić i porodica Đukić.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Nekada obavezan na trpezama posle nedeljne liturgije i prazničnih ručkova, ovaj jednostavan kolač vraća miris starinskih kuhinja – sočan, mekan i neodoljivo domaći desert koji osvaja na prvi zalogaj.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pravoslavnih hrišćana u svetu ima između 200 i 260 miliona, a najviše ih je u zemljama Balkana, Rusiji i Grčkoj, gde vera i tradicija i dalje žive punim plućima.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Svečana akademija u hramu na Vračaru okupila je brojne vernike i zvanice, a kroz duhovnu muziku i izložbu obeleženo je 190 godina rada Bogoslovije Svetog Save.
Prvi snimak nastao spontano brzo je postao omiljen među vernicima, dok nova verzija donosi pun umetnički izraz i snažnu duhovnu poruku uoči manastirske slave.
Višednevno obeležavanje gradske slave Podgorice završeno je tradicionalnom litijom koju su predvodili mitropolit Joanikije i episkop Pajsije, uz prisustvo velikog broja vernika, sveštenstva i predstavnika javnog života.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Simeona po starom i Svetog apostola Simona Zilota po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Gospu Trsatsku, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.