ZAŠTO SU NEKI SVECI U KALENDARU UPISANI CRVENIM, A NEKI CRNIM SLOVOM? Mnogi vernici misle da su jedni "veći" od drugih, ali objašnjenje je sasvim drugačije od očekivanog!
Sveštenik ističe da nema malih svetitelja.
Dobili su dar isceljenja, a za svoju pomoć nisu tražili ništa osim vere u Hrista, a njihov život ostao je primer milosrđa, služenja drugima i nepokolebljivosti uprkos progonima.
Srpska pravoslavna crkva 14. jula proslavlja Svete mučenike Kozmu i Damjana, braću koja su u crkvenom kalendaru obeležena crnim podebljanim slovom. Ovi svetitelji poznati su kao bezmezdni lekari i čudotvorci, jer su, prema crkvenom predanju, pomagali bolesnima ne tražeći nikakvu nagradu za svoje lečenje.
Sveti Kozma i Damjan bili su rođena braća, poreklom iz Rima. Kao deca su kršteni i vaspitavani u hrišćanskom duhu, a čitav svoj život posvetili su služenju Bogu i ljudima. Po Božjoj blagodati dobili su dar isceljenja, pa su lečili ljude i životinje od različitih bolesti i nevolja, najčešće molitvom i polaganjem ruku.
Za pomoć koju su pružali nisu tražili novac niti bilo kakvu drugu nagradu. Od bolesnika su tražili samo da veruju u Hrista Gospoda. Veliko imanje koje su nasledili podelili su siromašnima i onima kojima je bila potrebna pomoć.
U vreme rimskog cara Karina, kada su hrišćani bili progonjeni, gonitelji vere u Hrista doveli su pred cara svetu braću, okovanu u lance. Od njih je traženo da se odreknu Hrista i prinesu žrtve idolima, ali su Kozma i Damjan ostali čvrsti u svojoj veri. Umesto toga, pozvali su cara da odbaci lažne bogove i prizna jedinoga istinitog Boga.
Prema crkvenom predanju, nakon što su čudesno iscelili cara od teške bolesti, on je poverovao u Hrista i oslobodio svetu braću. Kozma i Damjan nastavili su da leče bolesne i propovedaju hrišćansku veru, zbog čega ih je narod poštovao i slavio.
Njihova slava izazvala je zavist kod jednog lekara, koji je nekada bio njihov učitelj. On ih je, pod izgovorom da zajedno sakupljaju lekovite trave, odveo u planinu, a zatim ih kamenovanjem lišio života. Sveti Kozma i Damjan postradali su za Hrista 284. godine.
Njihov spomen ostao je trajan u Crkvi, a njihovo svedočenje vere i danas podseća vernike na ljubav prema bližnjima, milosrđe i spremnost da se darovi dobijeni od Boga koriste za dobro drugih ljudi.
Sveštenik ističe da nema malih svetitelja.
Iako je bio iz porodice bliske Gospodu Isusu Hristu, nije isticao svoje poreklo, već je život posvetio propovedanju Jevanđelja i vernosti Hristu, zbog čega je postao jedan od Njegovih najpoštovanijih učenika.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 6. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Iza crvenih slova i obeleženih postova krije se mnogo više od praktičnog rasporeda, a sveštenici objašnjavaju da to nije spisak zabrana, nego duhovni vodič koji je potrebno ispravno čitati.
U Kizboriju kod Melburna osvećen je hram koji su srpski vernici podigli 1994. godine.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Poznat po izuzetnoj duhovnoj snazi i istrajnosti, ovaj svetitelj ostao je upamćen i po borbi protiv jeresi, naročito origenizma.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
U Kizboriju kod Melburna osvećen je hram koji su srpski vernici podigli 1994. godine.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.