Ovaj hleb je Jezekilj jeo tokom svog dvogodišnjeg boravka u pustinji, kada mu je Bog naredio da posti 390 dana. Bog mu je rekao da se u tom periodu hrani hlebom od navedenih sastojaka.
"I uzmi pšenice i ječma i boba i sočiva i prosa i krupnika, i saspi sve u jedan sud, i načini od toga sebi hleba prema broju dana u koje ćeš ležati na svojoj strani, tri stotine i devedeset dana ješćeš ga. I jela tvojega što ćeš jesti neka bude merom dvadeset sikala na dan; na rokove jedi ga. I vodu pij merom, po šestinu ina, pij na rokove. A hleb prijesan ječmen jedi...".
Jezekilju je rečeno da ga jede zbog grehova njegovih sunarodnika.
Inače, takozvani Jezikeljev hleb vekovima, a i danas, smatra se najzdravijim hlebom na svetu, samo se recept tokom vremena malo modifikovao.
shutterstock.com/Jesus Vera del Real
Jezekiljev hleb se smatra najzdravijim
Za razliku od industrijskih hlebova, Jezekiljev hleb se pravi od celih, proklijalih zrna – što znači da se koristi klica semena koja je već počela da raste. Ovaj proces povećava nutritivnu vrednost hleba, olakšava varenje i poboljšava apsorpciju vitamina i minerala.
Ono što ga izdvaja jeste i činjenica da ne sadrži dodatni šećer, konzervanse ili industrijske aditive, a često se priprema bez brašna i kvasca. Zbog toga je postao popularan među ljubiteljima zdrave ishrane, vegetarijancima i onima koji traže prirodnije alternative svakodnevnim namirnicama.
Kako domaćice danas prave ovaj hleb
Jezekiljski hleb se pravi tako što se seme žitarica i mahunarki prvo natopi u vodi 2-3 dana da proklija. Zatim se suši, dehidrira i melje u brašno. U ovo brašno se dodaju maslinovo ulje i med. Testo za Jezekiljski hleb je više slično testu za kolače nego za hleb i veoma je kompaktno. Peče se oko 50 minuta dok hleb ne porumeni, a može se čuvati i do nekoliko dana.
Shutterstock/PawelKacperek
Jezekiljev hleb se razlikuje od industrijskih jer je bez aditiva, šećera i drugih nezdravih dodataka
U velikoj posudi pomešajte med, maslinovo ulje, vodu (i kvasac). Ostavite smesu da odstoji pet minuta. Pomešajte žitarice i mahunarke i sameljite ih u blenderu. Dodajte smesu žitarica i mahunarki u smesu sa medom, uljem (i kvascem). Testo će biti veoma lepljivo, ali to je u redu. Prebacite ga u posudu za pečenje i ostavite da naraste 45 minuta.
Zagrejte rernu na 175°C i pecite hleb 45 do 50 minuta, dok ne porumeni. Ostavite da se ohladi i uživajte.
Pravoslavna duhovnost uči da istinska ljubav nije prolazni osećaj ni puko saosećanje, već način života – stalna spremnost na služenje, praštanje, žrtvu i razumevanje.
Sveštenik upozorava da stanje koje liči na duhovno prosvetljenje može postati ozbiljna obmana koja čoveka odvaja od Crkve i narušava njegov odnos prema drugima.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Stari recept sa Kosova i Metohije vremenom je dobio posebnu verziju u beogradskim kuhinjama, pa je nastalo zasitno i mirisno jelo koje mnoge podseća na nedeljne ručkove, pun sto i ukuse kakvi se danas retko sreću.