U znamenitoj svetinji na Tašmajdanu, koju je patrijarh Porfirije danas proglasio vojnim svetilištem, služena je arhijerejska liturgija, uz prisustvo visokih vojnih i državnih zvaničnika i mnogobrojnih vernika.
U svetom i svečanom duhu, Vojska Srbije obeležila je svoju krsnu slavu na praznik Svetog despota Stefana Visokog. Vikarni episkop lipljanski i vojni Dositej, služio je arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetog apostola Marka u Beogradu.
SPC
Obeležavanje krsne slave Vojske Srbije u Crkvi Svetog Marka u Beogradu
Bogosluženju u ovom znamenitom hramu na Tašmajdanu, koji je odlukom patrijarha Porfirija dobio status vojnog hrama, prisustvovali su ministar odbrane Bratislav Gašić, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović, članovi kolegijuma ministra odbrane i načelnika Generalštaba, pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kao i mnogobrojni verni narod prestonice.
U svojoj nadahnutoj besedi, vladika Dositej je sabranim vojnicima preneo blagoslov i pozdrav poglavara SPC, te je u njegovo ime čestitao slavu svim pripadnicima Vojske Srbije.
SPC
U toku liturgije, vladika Dositej pričestio je sabrane
- Danas smo se okupili da molitveno proslavimo Boga i divnog među Svetima Božjim, despota Stefana Lazarevića, hrabrog i nepobedivog u bitkama, u diplomatiji mudrog pregovarača, u svojoj keliji skromnog i skrušenog molitvenika i podvižnika. Sveti despot Stefan je zaštitnik naše Vojske, koji bdi nad nama, i zato mu uznesimo molitve da nas osnaži kako bismo imali snage da se odbranimo u ovim teškim vremenima - istakao je vladika Dositej.
SPC
Obeležavanje krsne slave Vojske Srbije u Crkvi Svetog Marka u Beogradu
Crkva Svetog apostola Marka sada sa ponosom nosi titulu vojnog hrama, u kojem već postoji oltar posvećen Svetom despotu Stefanu, sve dok se ne stvore uslovi da Vojska Srbije dobije svoj vlastiti hram posvećen ovom svetitelju, sinu i nasledniku Svetog kneza Lazara.
Ovaj svečani dan, ispunjen molitvom i zajedništvom, još jednom je pokazao duboku povezanost Vojske Srbije sa svojim duhovnim korenima i svetiteljima koji je štite. Proslava krsne slave u hramu Svetog apostola Marka predstavlja simboličan čin duhovne snage i jedinstva, podsećajući sve prisutne na važnost vere i molitve u životu svakog pojedinca, a naročito onih koji služe svojoj domovini.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
Nakon požara koji je progutao unutrašnjost doma i pričinio veliku materijalnu štetu, vatrogasci su među gareži i urušenim stvarima pronašli potpuno očuvanu ikonu, dok je brza intervencija sprečila tragediju i omogućila da svi izađu bez povreda.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Starom Generalštabu obeležen Dan Vojske Srbije uz poruke o državnosti, tradiciji i nasleđu Drugog srpskog ustanka, uz prisustvo državnih i verskih i velikodostojnika.
Krsnoj slavi prisustvovali su visoki gosti iz crkvenog, političkog i javnog života. Pozdravnu besedu održao je mitropolit niški Arsenije, a zvanicama se obratio i domaćin slave.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
U izjavi saučešća upućenoj porodici Knežević nema lakih uteha ni objašnjenja za prerani odlazak deteta, već tiho saosećanje i priziv vere u trenutku kada bol prevazilazi svaku ljudsku meru.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Prisustvo čestice moštiju Svetog Nektarija Eginskog u prostorijama u kojima se svakodnevno vodi borba za živote pretvorilo je medicinsko okruženje u mesto zajedničke molitve, sabranja i duhovne podrške svim prisutnima.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Razdvajamo autentično svedočanstvo o svetiteljki od mitova, uključujući i priču o navodnom susretu sa Staljinom, i otkrivamo kako je zaista izgledao njen život u vremenu progona i stradanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.