Svečana arhijerejska liturgija povodom hramovne slave i jubileja ove svetinje održaće se u 8 časova i 30 minuta, a posle bogosluženja program će obogatiti predstavljanje prigodne monografije koja će osvetliti bogatu istoriju i značaj ovog duhovnog svetilišta.
Na Ilindan, 2. avgusta 2024. godine, Crkva Svetog proroka Ilije u Mirijevu slavi svoju 190. godišnjicu. Svečanost će započeti svetom arhijerejskom liturgijom, koja će se služiti u 8:30 časova, okupljajući vernike iz čitavog kraja da se zajednički pomole i prisete bogate istorije ovog svetog mesta.
Wikipedia
Celivajuća ikona i ikonostas Crkve Svetog proroka Ilije u Mirjevu
Crkva Svetog proroka Ilije podignuta je 1834. godine, na mestu gde je ranije stajala manja crkva, izgrađena od skromnijih materijala. Prema arhivskim istraživanjima, već 1823. godine u krštenici se spominje sveštenik Jovan Nedeljković kao paroh mirijevskog Hrama Svetog proroka Ilije, što ukazuje na postojanje starije crkve pre ove iz 1834. godine. Narodno predanje kazuje da je zemljište za prvu crkvu darovao Danilo zvani "Moskov", predak porodice Danilović iz Mirijeva.
Značajna obnova crkve dogodila se 1873. godine, kada je dodata priprata sa zvonikom i izvršene promene u izgledu crkve. Ova jednobrodna građevina sa poluobličastim svodom, trostranom apsidom i dve bočne pevnice, danas predstavlja jedan od najlepših sakralnih objekata u ovom delu Srbije. Prema podacima iz knjige "Pravoslavna srpska crkva u Kraljevini Srbiji" iz 1895. godine, crkva je tada imala jednu parohiju koja je obuhvatala sela Mirijevo, Mali i Veliki Mokri Lug, sa ukupno 395 domaćinstava i 3.160 duša.
Wikipedia
Đakon Dobrica Kostić oslikao je hram 1984. godine zadržavši raspored ikona iz 1948.
Istorija crkve je dodatno obogaćena kada je 1984. godine đakon Dobrica Kostić oslikao hram, zadržavši raspored ikona iz 1948. godine i dodajući nove kompozicije na sredini neba crkve. Ove freske danas svedoče o umetničkoj vrednosti i duhovnoj snazi ovog svetog mesta.
Povodom velikog jubileja, štampana je prigodna monografija koja detaljno prikazuje istoriju crkve, njen arhitektonski razvoj, kao i značajne događaje i ličnosti koje su obeležile njen život.
Obeležavanje 190. godišnjice Crkve Svetog proroka Ilije nije samo povod za sećanje na prošlost, već i prilika da se vernici okupe, učvrste svoju veru i zajedništvo, te da se molitveno zahvale na svim blagoslovima koje su kroz decenije primili. Kroz prizmu ovog jubileja, Mirijevo potvrđuje svoj trajni duhovni značaj i vezu sa korenima pravoslavlja, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Tokom susreta u Patrijaršijskom dvoru istaknuta je spremnost za nastavak saradnje i jačanje veza između pravoslavlja i američkih hrišćanskih zajednica.
U svom teološkom osvrtu arhijerej Grčke pravoslavne crkve upozorava na širenje praksi koje, prema pravoslavnom učenju, mogu dovesti do duhovne obmane i udaljavanja od Crkve.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na uzvišenju iznad reke Moravice, između Prilika i Dobrače u ariljskom kraju, nalazi se maleno, ali duhovno moćno svetilište koje već vekovima prkosi prirodnim silama i privlači hiljade vernika koji traže mir i snagu u njenom skromnom okrilju.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.