Svečana arhijerejska liturgija povodom hramovne slave i jubileja ove svetinje održaće se u 8 časova i 30 minuta, a posle bogosluženja program će obogatiti predstavljanje prigodne monografije koja će osvetliti bogatu istoriju i značaj ovog duhovnog svetilišta.
Na Ilindan, 2. avgusta 2024. godine, Crkva Svetog proroka Ilije u Mirijevu slavi svoju 190. godišnjicu. Svečanost će započeti svetom arhijerejskom liturgijom, koja će se služiti u 8:30 časova, okupljajući vernike iz čitavog kraja da se zajednički pomole i prisete bogate istorije ovog svetog mesta.
Wikipedia
Celivajuća ikona i ikonostas Crkve Svetog proroka Ilije u Mirjevu
Crkva Svetog proroka Ilije podignuta je 1834. godine, na mestu gde je ranije stajala manja crkva, izgrađena od skromnijih materijala. Prema arhivskim istraživanjima, već 1823. godine u krštenici se spominje sveštenik Jovan Nedeljković kao paroh mirijevskog Hrama Svetog proroka Ilije, što ukazuje na postojanje starije crkve pre ove iz 1834. godine. Narodno predanje kazuje da je zemljište za prvu crkvu darovao Danilo zvani "Moskov", predak porodice Danilović iz Mirijeva.
Značajna obnova crkve dogodila se 1873. godine, kada je dodata priprata sa zvonikom i izvršene promene u izgledu crkve. Ova jednobrodna građevina sa poluobličastim svodom, trostranom apsidom i dve bočne pevnice, danas predstavlja jedan od najlepših sakralnih objekata u ovom delu Srbije. Prema podacima iz knjige "Pravoslavna srpska crkva u Kraljevini Srbiji" iz 1895. godine, crkva je tada imala jednu parohiju koja je obuhvatala sela Mirijevo, Mali i Veliki Mokri Lug, sa ukupno 395 domaćinstava i 3.160 duša.
Wikipedia
Đakon Dobrica Kostić oslikao je hram 1984. godine zadržavši raspored ikona iz 1948.
Istorija crkve je dodatno obogaćena kada je 1984. godine đakon Dobrica Kostić oslikao hram, zadržavši raspored ikona iz 1948. godine i dodajući nove kompozicije na sredini neba crkve. Ove freske danas svedoče o umetničkoj vrednosti i duhovnoj snazi ovog svetog mesta.
Povodom velikog jubileja, štampana je prigodna monografija koja detaljno prikazuje istoriju crkve, njen arhitektonski razvoj, kao i značajne događaje i ličnosti koje su obeležile njen život.
Obeležavanje 190. godišnjice Crkve Svetog proroka Ilije nije samo povod za sećanje na prošlost, već i prilika da se vernici okupe, učvrste svoju veru i zajedništvo, te da se molitveno zahvale na svim blagoslovima koje su kroz decenije primili. Kroz prizmu ovog jubileja, Mirijevo potvrđuje svoj trajni duhovni značaj i vezu sa korenima pravoslavlja, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na uzvišenju iznad reke Moravice, između Prilika i Dobrače u ariljskom kraju, nalazi se maleno, ali duhovno moćno svetilište koje već vekovima prkosi prirodnim silama i privlači hiljade vernika koji traže mir i snagu u njenom skromnom okrilju.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.