Svečana arhijerejska liturgija povodom hramovne slave i jubileja ove svetinje održaće se u 8 časova i 30 minuta, a posle bogosluženja program će obogatiti predstavljanje prigodne monografije koja će osvetliti bogatu istoriju i značaj ovog duhovnog svetilišta.
Na Ilindan, 2. avgusta 2024. godine, Crkva Svetog proroka Ilije u Mirijevu slavi svoju 190. godišnjicu. Svečanost će započeti svetom arhijerejskom liturgijom, koja će se služiti u 8:30 časova, okupljajući vernike iz čitavog kraja da se zajednički pomole i prisete bogate istorije ovog svetog mesta.
Wikipedia
Celivajuća ikona i ikonostas Crkve Svetog proroka Ilije u Mirjevu
Crkva Svetog proroka Ilije podignuta je 1834. godine, na mestu gde je ranije stajala manja crkva, izgrađena od skromnijih materijala. Prema arhivskim istraživanjima, već 1823. godine u krštenici se spominje sveštenik Jovan Nedeljković kao paroh mirijevskog Hrama Svetog proroka Ilije, što ukazuje na postojanje starije crkve pre ove iz 1834. godine. Narodno predanje kazuje da je zemljište za prvu crkvu darovao Danilo zvani "Moskov", predak porodice Danilović iz Mirijeva.
Značajna obnova crkve dogodila se 1873. godine, kada je dodata priprata sa zvonikom i izvršene promene u izgledu crkve. Ova jednobrodna građevina sa poluobličastim svodom, trostranom apsidom i dve bočne pevnice, danas predstavlja jedan od najlepših sakralnih objekata u ovom delu Srbije. Prema podacima iz knjige "Pravoslavna srpska crkva u Kraljevini Srbiji" iz 1895. godine, crkva je tada imala jednu parohiju koja je obuhvatala sela Mirijevo, Mali i Veliki Mokri Lug, sa ukupno 395 domaćinstava i 3.160 duša.
Wikipedia
Đakon Dobrica Kostić oslikao je hram 1984. godine zadržavši raspored ikona iz 1948.
Istorija crkve je dodatno obogaćena kada je 1984. godine đakon Dobrica Kostić oslikao hram, zadržavši raspored ikona iz 1948. godine i dodajući nove kompozicije na sredini neba crkve. Ove freske danas svedoče o umetničkoj vrednosti i duhovnoj snazi ovog svetog mesta.
Povodom velikog jubileja, štampana je prigodna monografija koja detaljno prikazuje istoriju crkve, njen arhitektonski razvoj, kao i značajne događaje i ličnosti koje su obeležile njen život.
Obeležavanje 190. godišnjice Crkve Svetog proroka Ilije nije samo povod za sećanje na prošlost, već i prilika da se vernici okupe, učvrste svoju veru i zajedništvo, te da se molitveno zahvale na svim blagoslovima koje su kroz decenije primili. Kroz prizmu ovog jubileja, Mirijevo potvrđuje svoj trajni duhovni značaj i vezu sa korenima pravoslavlja, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Usledila je poseta Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji "Kantakuzina Katarina Branković" i Duhovnom centru na Svetom Duhu, gde se gost upoznao sa obrazovnim programom i duhovnim životom te crkveno-školske institucije.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Na uzvišenju iznad reke Moravice, između Prilika i Dobrače u ariljskom kraju, nalazi se maleno, ali duhovno moćno svetilište koje već vekovima prkosi prirodnim silama i privlači hiljade vernika koji traže mir i snagu u njenom skromnom okrilju.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.