Svečana arhijerejska liturgija povodom hramovne slave i jubileja ove svetinje održaće se u 8 časova i 30 minuta, a posle bogosluženja program će obogatiti predstavljanje prigodne monografije koja će osvetliti bogatu istoriju i značaj ovog duhovnog svetilišta.
Na Ilindan, 2. avgusta 2024. godine, Crkva Svetog proroka Ilije u Mirijevu slavi svoju 190. godišnjicu. Svečanost će započeti svetom arhijerejskom liturgijom, koja će se služiti u 8:30 časova, okupljajući vernike iz čitavog kraja da se zajednički pomole i prisete bogate istorije ovog svetog mesta.
Wikipedia
Celivajuća ikona i ikonostas Crkve Svetog proroka Ilije u Mirjevu
Crkva Svetog proroka Ilije podignuta je 1834. godine, na mestu gde je ranije stajala manja crkva, izgrađena od skromnijih materijala. Prema arhivskim istraživanjima, već 1823. godine u krštenici se spominje sveštenik Jovan Nedeljković kao paroh mirijevskog Hrama Svetog proroka Ilije, što ukazuje na postojanje starije crkve pre ove iz 1834. godine. Narodno predanje kazuje da je zemljište za prvu crkvu darovao Danilo zvani "Moskov", predak porodice Danilović iz Mirijeva.
Značajna obnova crkve dogodila se 1873. godine, kada je dodata priprata sa zvonikom i izvršene promene u izgledu crkve. Ova jednobrodna građevina sa poluobličastim svodom, trostranom apsidom i dve bočne pevnice, danas predstavlja jedan od najlepših sakralnih objekata u ovom delu Srbije. Prema podacima iz knjige "Pravoslavna srpska crkva u Kraljevini Srbiji" iz 1895. godine, crkva je tada imala jednu parohiju koja je obuhvatala sela Mirijevo, Mali i Veliki Mokri Lug, sa ukupno 395 domaćinstava i 3.160 duša.
Wikipedia
Đakon Dobrica Kostić oslikao je hram 1984. godine zadržavši raspored ikona iz 1948.
Istorija crkve je dodatno obogaćena kada je 1984. godine đakon Dobrica Kostić oslikao hram, zadržavši raspored ikona iz 1948. godine i dodajući nove kompozicije na sredini neba crkve. Ove freske danas svedoče o umetničkoj vrednosti i duhovnoj snazi ovog svetog mesta.
Povodom velikog jubileja, štampana je prigodna monografija koja detaljno prikazuje istoriju crkve, njen arhitektonski razvoj, kao i značajne događaje i ličnosti koje su obeležile njen život.
Obeležavanje 190. godišnjice Crkve Svetog proroka Ilije nije samo povod za sećanje na prošlost, već i prilika da se vernici okupe, učvrste svoju veru i zajedništvo, te da se molitveno zahvale na svim blagoslovima koje su kroz decenije primili. Kroz prizmu ovog jubileja, Mirijevo potvrđuje svoj trajni duhovni značaj i vezu sa korenima pravoslavlja, koja se prenosi iz generacije u generaciju.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Na uzvišenju iznad reke Moravice, između Prilika i Dobrače u ariljskom kraju, nalazi se maleno, ali duhovno moćno svetilište koje već vekovima prkosi prirodnim silama i privlači hiljade vernika koji traže mir i snagu u njenom skromnom okrilju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.