Na uzvišenju iznad reke Moravice, između Prilika i Dobrače u ariljskom kraju, nalazi se maleno, ali duhovno moćno svetilište koje već vekovima prkosi prirodnim silama i privlači hiljade vernika koji traže mir i snagu u njenom skromnom okrilju.
Skrivajući se među stenovitim obroncima klisure reke Moravice, između Prilika i Dobrače, mala crkvica Svetog Ilije ponosno prkosi vremenu i prirodnim silama. Smeštena na vrhu uzvišenja Gradina, visoko iznad zemlje, simbolizuje nebesku vezu između ljudi i Boga. Upravo na ovom svetom mestu, gde su vera i priroda isprepleteni, vernici nalaze mir i duhovnu utehu.
Na visini od 660 metara, crkvica Svetog Ilije, koja pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve, već vekovima okuplja vernike. Njeni beli zidovi, krov od tesanog kamena i nakrivljeni krst prkose svim vremenskim neprilikama, a masivna hrastova vrata čuvaju skromnu unutrašnjost u koju istovremeno mogu da stanu samo dva vernika. Uprkos skromnim dimenzijama, u ovoj svetinji oseća se velika duhovna snaga.
Tokom turske vladavine, ova crkvica bila je jedino utočište za vernike iz okoline, mesto gde su mogli slobodno da ispovedaju svoju veru i čuvaju srpski identitet.
- Za vreme turske vladavine, naš narod je uspeo da sačuva hrišćanstvo upravo moleći se u nepristupačnim crkvama, koje su odolevale neprijateljskoj ruci - kaže etnolog Snežana Ašanin.
RINA
Unutrašnjost Crkve Svetog Ilije na Gradini
Do ove svetinje vodi uska i kamenita staza, koja ne predstavlja prepreku za hiljade vernika koji svake godine posete ovo mesto. Bogosluženja se služe samo tri puta godišnje: na Bele poklade, Ilindan i Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja. Po narodnom verovanju, vernici koji stignu do crkvice trebalo bi tri puta da obiđu oko nje, a oni koji nose grehe, ne bi trebalo da se usude na ovaj podvig jer mogu pasti u ponor.
Legenda kaže da je crkvica prvobitno bila sagrađena na drugom mestu, ali je čudom preneta na vrh Gradine.
- Jedno od narodnih predanja kaže da je crkvica iz Prilika pred Osmanlijama odletela na vrh Gradine, dok drugo govori da je Bog pomogao mesnim Srbima da je prenesu na njeno današnje mesto - kaće Snežana Ašanin, prenosi agencija Rina.
U samom podnožju crkvice nalazi se arheološka iskopina Kula Gradina koja datira još iz 13. veka, a predstavljala je i vojno utvrđenje jer zbog svog geografskog položaja nije bila lak plen neprijatelju.
RINA
Crkva Svetog Ilije na vrhu Gradine vekovima prkosi prirodnim silama
Sveti Ilija, zaštitnik ove crkvice, simboliše snagu i nepokolebljivu veru. Vernici dolaze ovde tražeći njegovu zaštitu i blagoslov, verujući u njegovu moć da im donese mir i snagu. Njegova hrabrost i vera inspirišu sve one koji posete ovu malu, ali značajnu svetinju.
Na praznik Svetog Ilije, crkvica na Gradini postaje mesto molitve i okupljanja. Vernici, okupljeni oko ove male svetinje, mole se za snagu, zdravlje i zaštitu, verujući da će Sveti Ilija svojim zagovorom doneti blagoslov njihovim životima.
Neka ovaj praznik Svetog Ilije bude prilika da se setimo njegove hrabrosti i vere, i da kroz molitvu u ovoj maloj crkvici pronađemo mir i snagu za suočavanje sa izazovima svakodnevnog života.
U vreme Julijana Odstupnika, dva zavađena čoveka na ulici uzela su njega za sudiju. On dosudi pravdu pravome, zbog čega se ovaj drugi naljutio, pa je otišao kod cara i optužio Evsignija kao hrišćanina.
Sve što svakodnevno doživljavamo – iskušenja, praznična oblačenja i masovna zabava – u svetlu vere otkriva borbu anđela i demona koja oblikuje sudbinu svakog čoveka.
Hram Vaskrsenja Hristovog u Priboju ispunio se molitvom i sabranošću, dok deca i odrasli pristupaju Svetoj tajni pričešća, a mitropolit podseća na snagu proštaja, međusobne podrške i Božanskih darova.
U prepunom hramu Svetog arhangela Mihaila, patrijarh srpski je tumačio Jevanđelje po Mateju, naglašavajući večnu snagu Hristove reči, značaj vere u životu i postom i molitvom pobedu nad demonskim silama.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Bogosluženjima u manastiru Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji i manastiru Svetog Ilije na Jabuci kod Prijepolja, praznik je obeležen molitvenim zanosom, pastirskim poukama i porukom nade – Crkva, iako kušana od sveta, ostaje jedinstvena i živa.
U duhu prorokove ognjene reči, Sveti Nikolaj Ohridski I Žičkić napisao je stihove posvećene proroku Iliji, sabravši biblijsku silinu, svetootačko tumačenje i narodnu pobožnost u jedno snažno duhovno svedočanstvo.
U besedi izgovorenoj 2. avgusta 1974. godine u manastiru Ćelije, Prepodobni Justin Ćelijski govorio je o tome zašto je Ilija ognjeni prorok, kako je vaskrsavao mrtve, spalio vodu i zaključao nebo – ali i zašto će se ponovo pojaviti pred drugi dolazak Hristov.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Od himni Hristovim praznicima do pesama o čudotvornim ikonama – novi album mitropolita zvorničko-tuzlanskog stiže svakog petka na YouTube i streaming platforme, donoseći duhovnu pobedu u srca slušalaca.
Ruski predsednik zatražio je da se Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi pod Moskovskom patrijaršijom obezbedi zaštita i da ruski jezik dobije zvanični status. Spor više nije samo politički – prerasta u borbu za duhovni i nacionalni identitet.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Od Davidovih psalama do pop i rok hitova savremenog doba, od manastirskih fresaka do filmskih ostvarenja – umetnost kroz vekove nastoji da nam prenese Božiju reč.