Privođenje Srba iz Kosovskog Pomoravlja pod sumnjom na političke motive i nepoštovanje ljudskih prava izaziva ozbiljnu zabrinutost Eparhije raško-prizrenske, koja traži hitnu reakciju međunarodne zajednice i upozorava na rastući etnički antagonizam u regionu
Eparhija raško-prizrenska duboko je zabrinuta zbog nedavnih hapšenja petorice Srba sa Kosova i Metohije: Dragana Cvetkovića, Dragana Bilića, Miloša Šošića, Slobodana Jevtića i Dragana Ničića. Ovi ljudi, koje je uhapsila kosovska policija u selu Pasjane, u Kosovskom Pomoravlju, optuženi su za navodne zločine počinjene pre 25 godina tokom sukoba na Kosmetu.
Eparhija raško-prizrenska ističe da su "poslednjih 25 godina ovi ljudi mirno živeli u svom selu sa svojim porodicama, bili cenjeni kao dobri domaćini i, prema našem saznanju, bez ikakvog dosijea o bilo kakvim nezakonitim aktivnostima". Štaviše, Miloš Šošić je radio u kosovskoj policiji i prošao sve potrebne bezbednosne provere, dok je Dragan Cvetković invalid i otac lokalnog sveštenika.
Ova dugogodišnja integracija i služenje zajednici snažno kontrastiraju iznenadnim i teškim optužbama koje su, kako Eparhija raško-prizrenska naglašava, "jasne indikacije da ova hapšenja mogu biti politički motivisana sa ciljem da se izazove strah među srpskim narodom na Kosovu i Metohiji".
Shutterstock
Gračanica
Kako Eparhija raško-prizrenska navodi, izveštaji sugerišu da su hapšenja izvršena bez odgovarajućih pravnih naloga i na osnovu tajnih spiskova, što dodatno naglašava zabrinjavajući obrazac proizvoljnih privođenja. Eparhija je posebno zabrinuta zbog "načina na koji su hapšenja izvršena", navodeći da je kosovska policija prilikom hapšenja postupala agresivno, uključujući "lomljenje vrata i maltretiranje starijih osoba pred njihovim porodicama". Ovakav tretman ne samo da je nehuman, već je i kontraproduktivan za ciljeve mira i pomirenja u regionu.
Eparhija raško-prizrenska SPC poziva međunarodne predstavnike da evidentiraju ozbiljne posledice ovakvih postupaka kosovskih vlasti i podignu svoj glas protiv "metoda prištinskih vlasti koje stvaraju sve veću etničku nestabilnost".
Pozivajući se na principe pravde i pravičnosti, Eparhija naglašava da "optužbe moraju biti zasnovane na jasnim dokazima i odgovarajućim pravnim procedurama, a ne na proizvoljnim hapšenjima i tajnim spiskovima". Crkva takođe apeluje na međunarodnu zajednicu da se angažuje i štiti prava i bezbednost svih građana, posebno nevećinskog stanovništva. Takođe, očekuje se da vlada u Beogradu pruži svu neophodnu pravnu pomoć uhapšenim licima, obezbeđujući da njihova prava budu zaštićena i da dobiju pravično suđenje.
U ovom teškom trenutku, Srpska pravoslavna crkva izražava punu solidarnost sa porodicama uhapšenih i poručuje da "ovakvi akti represije ne bi trebalo da nas zastraše, već da ojačaju našu rešenost da nastavimo da živimo na svojim vekovnim ognjištima sa dostojanstvom i mirom". Ovaj apel dolazi u osetljivom periodu kada bi dijalog između Beograda i Prištine trebao da napreduje, ali umesto toga, "ovakvi postupci vlasti u Prištini ukazuju na nedostatak iskrene spremnosti na dijalog i pokazuju težnju ka jačanju etničkog antagonizma".
"Prema očevicima i članovima porodica, kosovska policija je prilikom ovih hapšenja postupala agresivno, uključujući lomljenje vrata i maltretiranje starijih osoba pred njihovim porodicama. Ovakav tretman nije samo nehuman, već je i kontraproduktivan za ciljeve mira i pomirenja u regionu.
Ovakva praksa proizvoljnog hapšenja i pritvaranja uz upotrebu nasilja i zastrašivanja nisu samo kršenja ljudskih prava, već doprinose široj strategiji onog što Srbi na Kosmetu danas s pravom vide kao otvorenu etničku represiju sa ciljem etničkog čišćenja srpskog stanovništva s prostora gde vekovima živi," navodi se u reakciji Eparhije raško-prizrenske, koja naglašava da ostaje posvećena svojoj duhovnoj i humanitarnoj misiji, zalažući se za bezbednost i prava svojih vernika i mir među svim stanovnicima na Kosovu i Metohiji. Eparhija poziva sve strane da deluju konstruktivno i sa poštovanjem zakona, ljudskih prava i u cilju istinskog duha pomirenja.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Povodom navoda da Srpska pravoslavna crkva pregovara s kosovskim institucijama o pravnom statusu Crkve na Kosmetu, usledio je odlučan demanti uz razotkrivanje motiva plasiranja lažnih vesti.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Porodice koje su se posle rata vratile na svoja ognjišta ostale su bez domova i uspomena – monahinje i meštani rizikovali živote da spasu selo od potpunog uništenja.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.