Praznik Prenosa moštiju Svetog arhiđakona Stefana svečano je obeležen u ovoj svetinji uz veličanstvenu liturgiju i nadahnutu besedu mitropolita raško-prizrenskog, koji je vernicima preneo poruku o nepokolebljivoj veri i duhovnoj snazi.
Pod svetim svodom Manastira Banjska, na Kosovu i Metohiji, na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, slavlje je obasjalo ovaj drevni hram u punom sjaju. Svečana liturgija, koju je služio mitropolit raško-prizrenski Teodosije, postala je osovina svetlosti oko koje su se sabrali vernici, monasi i predstavnici crkvenih i državnih vlasti. Kroz obred prožet molitvama i himnama, manastir je ponovo zaživeo u svojoj punoj duhovnoj snazi.
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Manastir Banjska
Nakon liturgije, mitropolit Teodosije održao je nadahnutu besedu, u kojoj je istakao duboko značenje hrišćanskog života i žrtve. Njegove reči, ispunjene mudrošću i božanskom ljubavlju, podsetile su okupljene na suštinsku istinu o veri i večnom životu.
- Svaki hrišćanin živeći ovaj zemaljski prolazan život treba da bude uvek u Gospodu i da Gospod uvek prebiva u njemu“, rekao je mitropolit, dodajući da su takvi vernici spremni na žrtvu, jer njihova smrt nije gubitak, nije kraj, njihova smrt je dobitak i početak onog večnog, neprolaznog života u Carstvu nebeskom - rekao je mitropolit Teodosije.
Na svetom tronu Svetog Stefana, čiji je praznik proslavljen kao manastirska slava, mitropolit je ukazao na ljubav i hrabrost arhiđakona, čija poslednja molitva za neprijatelje osvetljava put svakom verniku. Vladika Teodosije posebno je naglasio, s jasnom porukom vernicima, da treba ostati čvrst u veri i ljubavi, bez obzira na izazove i iskušenja koja dolaze sa ovog sveta.
- Nikada lepše i svetije nije izgledao Manastir Banjska, iako su nedavno neki nastojali da oskrnave ovu svetinju i prikažu je kao nesveto mesto - poručio je mitropolit raško-prizrenski, podsećajući sabrane na nedavne pokušaje oskrnavljenja ove svetinje. Ali, kako je istakao, Božja sila i ljubav koja prebiva u vernicima pokazale su se jačima od svih zlih namera.
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Posle liturgije, u manastirskoj porti usledio je prigodan kulturno-umetnički program
- Hvala Bogu, evo ulazeći ovde u manastir Banjsku prvo što sam osetio, pomislio i video da nikad ovaj manastir nije bio lepši, svetiji i svečaniji nego danas, ali to je delo Božje, braćo i sestre, i to treba svi da osetimo, da znamo, da cenimo i da čuvamo to što nam Gospod daje - istakao je vladika Teodosije.
Posle evharistijskog sabranja osveštani su slavski darovi, a mitropolit Teodosije je, sprovodeći odluku Sinoda Srpske Pravoslavne Crkve, dodelio orden Svetog kralja Milutina gospodinu Nikoli Rajoviću za nesebičnu pomoć u obnovi manastira Banjske.
Slavlje je nastavljeno uz kulturno-umetnički program, dok je iguman manastira, protosinđel Danilo, sa bratijom pripremio trpezu ljubavi za sve prisutne, čime je duh zajedništva i ljubavi bio dodatno osnažen unutar ove svetinje, obasjane svetlom Božje milosti.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.