U besedi održanoj posle bogosluženja u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog na Banjici, poglavar SPC je govorio o snazi vere i ljubavi Božje, koja prevazilazi sve ljudske podele i predrasude, pozivajući verne na istrajnost i smirenje čak i pred najvećim iskušenjima.
Na Srđevdan, patrijarh srpski Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog na Banjici, posle koje je održao duboko nadahnjujuću besedu koja je odjeknula srcima prisutnih. U svojoj poruci, patrijarh je istakao univerzalnu snagu vere, ističući kako Gospod Hristos, kroz susret sa ženom Hananejkom, ruši sve ljudske predrasude i pokazuje put istinskog hrišćanskog milosrđa.
Podsećajući na Jevanđelje, patrijarh Porfirije osvetljava događaj u kojem Hristos razgovara sa ženom koja nije bila deo izabranog naroda Božjeg, niti je pripadala veri koja bi je činila dostojnom po tadašnjim merilima. Ova žena, Hananejka, suočena s velikim bolom zbog bolesti kćeri, nije odustala od svog vapaja i molitve, uprkos, kako je izgledalo, grubom odgovoru Spasitelja.
Patrijarh je naglasio da Hristos ovom prividnom grubošću zapravo pokazuje kako bi ljudi punih srca osude postupili prema njoj, ali i otkriva veru i upornost ove žene, koja ostaje istrajna u svojoj molitvi, prepoznajući Sina Božjeg u Hristu.
- Gospod ovde ne govori to jer tako vidi ovu ženu - kazao je patrijarh - nego zapravo pokazuje kako bi postupili oni koji su tvrda srca, puni sebe i isključivi." Ipak, upravo kroz to, Hristos nam otkriva da Njegova ljubav nije ograničena na pripadnike izabranog naroda, već da seže do svakog čoveka, bez obzira na poreklo, veru ili naciju. Hristos gleda srce i vera postaje ključ koji otključava vrata Božje milosti.
Printscreen/RTS1
Patrijarh Porfirije
Patrijarh Porfirije je posebno istakao da vera, kao poverenje u ljubav Božju, otvara vrata čudima, ne čineći razliku među ljudima:
- Došao je radi spasenja čitavog sveta i svaki čovek koji je stvoren po Njegovoj slici i prilici pozvan je u tajnu spasenja." Tako se vera Hananejke, iako spolja gledano neprimerena i nevredna, pokazuje kao duboka i istinska, primer svima nama - rekao je poglavar SPC.
Patrijarhova beseda nosila je snažnu poruku za sve vernike, podsećajući nas da vera nije puki formalizam, već živo, neprekidno poverenje u Gospoda, koje treba da bude ispunjeno ljubavlju, molitvom i smirenjem.
- Blagosloveno je biti odbačen od ovoga sveta, a biti građanin Carstva nebeskog - poručio je patrijarh, pozivajući nas da istrajemo u veri, bez obzira na iskušenja i prepreke koje dolaze na naš životni put.
Patrijarhova beseda zaključena je pozivom da i mi, poput žene Hananejke, budemo pomilovani rečima Gospodnjim i zagrljeni Njegovom ljubavlju, da živimo po Njegovim merilima i postanemo istinski sledbenici Hristovi, uvek ispunjeni smirenjem i verom.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 30. četvrtak po Duhovima donosi priču o odluci koja je iznedrila čoveka bez mrlje pred narodom i pred Bogom, i postavlja pitanje koje i danas tiho uznemirava savest.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Beseda poglavara Srpske pravoslavne crkve na svetoj liturgiji u crkvi Preobraženja Gospodnjeg o dubokom značenju Božića i putu ka unutrašnjem preobražaju, pozivajući na mir, praštanje i ljubav među ljudima.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.