Nakon bogosluženja u čast velikog srpskog dobrotvora, osnivača Tekelijanuma, održani su i sednica patronata i izložba koja osvetljava značaj njegovog neprolaznog nasleđa.
U hramu Svetog velikomučenika Georgija u Budimpešti, 26. novembra 2024. godine, održan je pomen Savi Tekeliji, osnivaču čuvenog Tekelijanuma. Bogoslužio je mitropolit budimski Lukijan, uz sasluženje protojereja-stavrofora Vojislava Galića, protojereja Zorana Ostojića i đakona Stefana Milisavića.
Foto: Eparhija budimska
Vladika Lukijan služio je pomen Savi Tekeliji u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Budimpešti
Sava Tekelija (1761–1842), istaknuti srpski pravnik, književnik i prvi srpski doktor prava, bio je jedan od najznačajnijih dobrotvora srpskog naroda u 19. veku. Kao potomak ugledne aristokratske porodice, završio je studije prava i filozofije u Beču te postao član Ugarske kraljevske akademije. Osnovao je Tekelijanum, dom za srpske studente u Pešti, koji je postao središte obrazovanja i kulturnog preporoda srpskog naroda u Austrougarskoj.
Tekelija je svojim delom ostao upamćen kao čovek koji je, u duhu svetosavskog nasleđa, svoje bogatstvo i život posvetio napretku svog naroda.
Foto: Eparhija budimska
Vladika Lukijan na izložbi „Pečati iz fondova Arhiva Vojvodine“
Nakon pomena, mitropolit Lukijan je predsedavao sednicom patronata Tekelijanuma. U radu sednice učestvovao je i predsednik Matice srpske iz Novog Sada, dr Dragan Stanić, koji je tom prilikom pohvalio kulturnu delatnost ove ustanove i izneo konstruktivne predloge za predstojeće obeležavanje velikog jubileja – 200 godina od osnivanja Matice srpske u Budimpešti.
Pored toga, razmatrane su mogućnosti jačanja saradnje sa institucijama u Srbiji, kao i načini da se rad Tekelijanuma dodatno unapredi u korist srpske akademske zajednice.
Wikimedia/Djordjes at sr.wikipedia/PD-ART.
Sava Tekelija
Nakon sednice, učesnici su posetili izložbu „Pečati iz fondova Arhiva Vojvodine“, koja je priređena u prostorijama Tekelijanuma. Izložba je predstavila dragocene artefakte koji svedoče o bogatoj istoriji i kulturnom nasleđu srpskog naroda, dodatno osvetljavajući značajnu ulogu Save Tekelije u očuvanju srpske tradicije.
Pomen Savi Tekeliji i aktivnosti u Tekelijanumu podsetili su sve prisutne na neprolaznu vrednost duhovnog i kulturnog nasleđa koje nam je ovaj veliki čovek ostavio. Njegov primer i danas inspiriše generacije da streme znanju, ljubavi prema bližnjima i doprinosu zajednici.
Povodom 90. godišnjice tragičnog ubistva kralja Aleksandra, Srpska pravoslavna crkva i vernici molitveno su se prisetili velikog vladara koji je život položio u borbi za jedinstvo naroda i očuvanje pravoslavne vere.
Iako su mnogi u potrazi za zemaljskom slavom, da im imena budu upisana u istoriji, to je tek senka onoga što je pravi cilj – besmrtno sećanje u životu večnom.
U kapeli Bogoslovije Svetog Save otvorena je izložba u čast dvesta godina od rođenja znamenitog episkopa i zadužbinara, uz dirljive poruke o njegovom neprolaznom duhovnom i prosvetiteljskom delu.
U centralnoj sali „Manjež“ u Moskvi otvorена je jubileјna izložba koja kroz ikone, multimedijalne prikaze i istorijske dokumente ističe vekovnu tradiciјu dobrotvorstva, pozivaјući sve posetioce da istraže bogato kulturno i duhovno nasleđe pravoslavne Rusije.
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
U hramu kod Bijeljine, mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o sveštenicima kao duhovnim junacima, važnosti veronauke, ali i o potrebi da se obnovi veza sa zemljom koju su nasledili od svojih predaka.
Ubrzan tempo života, stalni pritisci, neizvesnost i preopterećenost dovode do toga da mnogi žive sa osećajem unutrašnje napetosti, umora i gubitka unutrašnjeg mira.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U hramu kod Bijeljine, mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o sveštenicima kao duhovnim junacima, važnosti veronauke, ali i o potrebi da se obnovi veza sa zemljom koju su nasledili od svojih predaka.
Grčki pevač bio je gost u Patrijaršijskom dvoru, a razgovor nije ostao samo na muzici i predstojećem koncertu. Dotakli su se vere, umetnosti i vrednosti koje povezuju bratske narode.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
U autorskom tekstu verskog analitičara Bogdana Despotovića, koji prenosimo u celosti, analiziraju se okolnosti incidenta u Atini, reakcija Aleksandrijske crkve i moguće posledice po njen ugled.
Zadužbina kralja Stefana Dečanskog sačuvala je gotovo netaknut izgled, jedinstven freskopis i dokumente koji otkrivaju kako je izgledao život u srednjovekovnoj Srbiji.