Povodom 90. godišnjice tragičnog ubistva kralja Aleksandra, Srpska pravoslavna crkva i vernici molitveno su se prisetili velikog vladara koji je život položio u borbi za jedinstvo naroda i očuvanje pravoslavne vere.
U čast viteškog kralja Aleksandra I Karađorđevića, episkop zapadnoevropski Justin služio je pomen u Marseju, na dan Svetog mučenika Kalistrata. Ovaj molitveni skup, održan na mestu gde je kralj pre 90 godina stradao u atentatu, podseća nas na veličinu i žrtvu srpskog monarha, koji je svojom verom i posvećenošću ostavio neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Kralj Aleksandar, ubijen 9. oktobra 1934. godine tokom svoje diplomatske posete Francuskoj, bio je simbol ne samo političkog jedinstva već i zaštitnik pravoslavne vere i tradicije. Njegovo prisustvo u Marseju bilo je više od političkog poduhvata – ono je odražavalo njegovu ulogu hrišćanskog vladara, predanog očuvanju pravoslavlja i nacionalnog identiteta. Sa njim je stradao i francuski ministar spoljnih poslova Luj Bartu, što je dodatno produbilo bol i tugu zbog ovog gubitka.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Atentat u Marseju, delo pripadnika VMRO-a uz podršku ustaša, nije bio samo udar na političku stabilnost Kraljevine Jugoslavije, već je za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod predstavljao težak udarac na pravoslavne i hrišćanske vrednosti. Aleksandar je bio viđen kao zaštitnik crkve, vladar koji je neustrašivo nosio nasleđe Karađorđevića, porodice koja je kroz vekove predvodila borbu za slobodu i očuvanje vere.
Srpska pravoslavna crkva, kroz svoje liturgije i molitve, vidi kralja Aleksandra kao mučenika – onoga koji je stradao za veru i narod.
Njegova smrt u Marseju doživljena je ne samo kao politički gubitak, već i kao mučeništvo jednog hrišćanskog vladara koji je svoj život položio na oltar vere i otadžbine.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Pomen episkopa Justina u Marseju imao je duboku duhovnu dimenziju – sećanje na kralja koji je svojom verom i hrabrošću stao u odbranu pravoslavlja i slobode.
Njegova smrt ostavila je neizbrisiv trag u kolektivnom sećanju srpskog naroda, koji ga pamti kao kralja vojnika, ali i kao duhovnog zaštitnika. Srpska pravoslavna crkva, od tada pa sve do današnjih dana, nastavlja da se moli za njegovu dušu, s verom da je Aleksandar I Karađorđević, kao verni sluga Božiji, našao svoje mesto u večnosti, kao mučenik i zaštitnik srpskog naroda i pravoslavlja.
U porti hrama Svetog Save u Molu, uz prisustvo mitropolita i episkopa, obeležen praznik Prenosa moštiju Svetog Irineja Bačkog i svetih mučenika bačkih, a tom prilikom dodeljenasu i visoka priznanja za doprinos crkvenom životu i obnovu svetinja, uz nadahnutu besedu vladika Irineja i Heruvima.
Sa prodorom i prihvataljem hrišćanstva na našim prostorima, Srbi su (jedini) nastavili sa ovom tradicijom, a smtra se da ju Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, slavu, kakva se danas slavi, uveo u crkvene okvire.
Prema rečima starca Pajsija, kada činimo dobra dela, naš anđeo čuvar je uz nas, raduje se. To je trenutak kada imamo osećaj da neko stoji u našoj blizini, aplaudira nam, smeši nam se. Sa druge strane, ako činimo loše stvari, anđeo se udaljava od nas.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.