Povodom 90. godišnjice tragičnog ubistva kralja Aleksandra, Srpska pravoslavna crkva i vernici molitveno su se prisetili velikog vladara koji je život položio u borbi za jedinstvo naroda i očuvanje pravoslavne vere.
U čast viteškog kralja Aleksandra I Karađorđevića, episkop zapadnoevropski Justin služio je pomen u Marseju, na dan Svetog mučenika Kalistrata. Ovaj molitveni skup, održan na mestu gde je kralj pre 90 godina stradao u atentatu, podseća nas na veličinu i žrtvu srpskog monarha, koji je svojom verom i posvećenošću ostavio neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Kralj Aleksandar, ubijen 9. oktobra 1934. godine tokom svoje diplomatske posete Francuskoj, bio je simbol ne samo političkog jedinstva već i zaštitnik pravoslavne vere i tradicije. Njegovo prisustvo u Marseju bilo je više od političkog poduhvata – ono je odražavalo njegovu ulogu hrišćanskog vladara, predanog očuvanju pravoslavlja i nacionalnog identiteta. Sa njim je stradao i francuski ministar spoljnih poslova Luj Bartu, što je dodatno produbilo bol i tugu zbog ovog gubitka.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Atentat u Marseju, delo pripadnika VMRO-a uz podršku ustaša, nije bio samo udar na političku stabilnost Kraljevine Jugoslavije, već je za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod predstavljao težak udarac na pravoslavne i hrišćanske vrednosti. Aleksandar je bio viđen kao zaštitnik crkve, vladar koji je neustrašivo nosio nasleđe Karađorđevića, porodice koja je kroz vekove predvodila borbu za slobodu i očuvanje vere.
Srpska pravoslavna crkva, kroz svoje liturgije i molitve, vidi kralja Aleksandra kao mučenika – onoga koji je stradao za veru i narod.
Njegova smrt u Marseju doživljena je ne samo kao politički gubitak, već i kao mučeništvo jednog hrišćanskog vladara koji je svoj život položio na oltar vere i otadžbine.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Pomen episkopa Justina u Marseju imao je duboku duhovnu dimenziju – sećanje na kralja koji je svojom verom i hrabrošću stao u odbranu pravoslavlja i slobode.
Njegova smrt ostavila je neizbrisiv trag u kolektivnom sećanju srpskog naroda, koji ga pamti kao kralja vojnika, ali i kao duhovnog zaštitnika. Srpska pravoslavna crkva, od tada pa sve do današnjih dana, nastavlja da se moli za njegovu dušu, s verom da je Aleksandar I Karađorđević, kao verni sluga Božiji, našao svoje mesto u večnosti, kao mučenik i zaštitnik srpskog naroda i pravoslavlja.
U porti hrama Svetog Save u Molu, uz prisustvo mitropolita i episkopa, obeležen praznik Prenosa moštiju Svetog Irineja Bačkog i svetih mučenika bačkih, a tom prilikom dodeljenasu i visoka priznanja za doprinos crkvenom životu i obnovu svetinja, uz nadahnutu besedu vladika Irineja i Heruvima.
Sa prodorom i prihvataljem hrišćanstva na našim prostorima, Srbi su (jedini) nastavili sa ovom tradicijom, a smtra se da ju Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, slavu, kakva se danas slavi, uveo u crkvene okvire.
Prema rečima starca Pajsija, kada činimo dobra dela, naš anđeo čuvar je uz nas, raduje se. To je trenutak kada imamo osećaj da neko stoji u našoj blizini, aplaudira nam, smeši nam se. Sa druge strane, ako činimo loše stvari, anđeo se udaljava od nas.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U Kasarskim Livadama služen je pomen Radu Ćiriću, a vladika Jerotej poručio da njegov život ostaje svedočanstvo hrišćanske hrabrosti i primer koji nadahnjuje generacije.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.