Povodom 90. godišnjice tragičnog ubistva kralja Aleksandra, Srpska pravoslavna crkva i vernici molitveno su se prisetili velikog vladara koji je život položio u borbi za jedinstvo naroda i očuvanje pravoslavne vere.
U čast viteškog kralja Aleksandra I Karađorđevića, episkop zapadnoevropski Justin služio je pomen u Marseju, na dan Svetog mučenika Kalistrata. Ovaj molitveni skup, održan na mestu gde je kralj pre 90 godina stradao u atentatu, podseća nas na veličinu i žrtvu srpskog monarha, koji je svojom verom i posvećenošću ostavio neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Kralj Aleksandar, ubijen 9. oktobra 1934. godine tokom svoje diplomatske posete Francuskoj, bio je simbol ne samo političkog jedinstva već i zaštitnik pravoslavne vere i tradicije. Njegovo prisustvo u Marseju bilo je više od političkog poduhvata – ono je odražavalo njegovu ulogu hrišćanskog vladara, predanog očuvanju pravoslavlja i nacionalnog identiteta. Sa njim je stradao i francuski ministar spoljnih poslova Luj Bartu, što je dodatno produbilo bol i tugu zbog ovog gubitka.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Atentat u Marseju, delo pripadnika VMRO-a uz podršku ustaša, nije bio samo udar na političku stabilnost Kraljevine Jugoslavije, već je za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod predstavljao težak udarac na pravoslavne i hrišćanske vrednosti. Aleksandar je bio viđen kao zaštitnik crkve, vladar koji je neustrašivo nosio nasleđe Karađorđevića, porodice koja je kroz vekove predvodila borbu za slobodu i očuvanje vere.
Srpska pravoslavna crkva, kroz svoje liturgije i molitve, vidi kralja Aleksandra kao mučenika – onoga koji je stradao za veru i narod.
Njegova smrt u Marseju doživljena je ne samo kao politički gubitak, već i kao mučeništvo jednog hrišćanskog vladara koji je svoj život položio na oltar vere i otadžbine.
Foto: SPC / Eparhija zapadnoevropska
Vladika Justin održao je u Marseju pomen kralju Aleksandru Karađorđeviću
Pomen episkopa Justina u Marseju imao je duboku duhovnu dimenziju – sećanje na kralja koji je svojom verom i hrabrošću stao u odbranu pravoslavlja i slobode.
Njegova smrt ostavila je neizbrisiv trag u kolektivnom sećanju srpskog naroda, koji ga pamti kao kralja vojnika, ali i kao duhovnog zaštitnika. Srpska pravoslavna crkva, od tada pa sve do današnjih dana, nastavlja da se moli za njegovu dušu, s verom da je Aleksandar I Karađorđević, kao verni sluga Božiji, našao svoje mesto u večnosti, kao mučenik i zaštitnik srpskog naroda i pravoslavlja.
U porti hrama Svetog Save u Molu, uz prisustvo mitropolita i episkopa, obeležen praznik Prenosa moštiju Svetog Irineja Bačkog i svetih mučenika bačkih, a tom prilikom dodeljenasu i visoka priznanja za doprinos crkvenom životu i obnovu svetinja, uz nadahnutu besedu vladika Irineja i Heruvima.
Sa prodorom i prihvataljem hrišćanstva na našim prostorima, Srbi su (jedini) nastavili sa ovom tradicijom, a smtra se da ju Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, slavu, kakva se danas slavi, uveo u crkvene okvire.
Prema rečima starca Pajsija, kada činimo dobra dela, naš anđeo čuvar je uz nas, raduje se. To je trenutak kada imamo osećaj da neko stoji u našoj blizini, aplaudira nam, smeši nam se. Sa druge strane, ako činimo loše stvari, anđeo se udaljava od nas.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Slava je više od običaja – ona je duhovni rođendan porodice i znak pripadnosti Crkvi. Donosimo pregled svih značajnih slava po mesecima, kako biste na vreme znali kada se okupljaju domaćini i njihove porodice.
U vremenu koje nas uči da živimo kao da je sve ovde i sada, pravoslavna vera podseća na nešto sasvim drugo — da ovaj svet, ma koliko bio važan, nije kraj.
Zadužbina Sime Igumanova poziva učenike i studente da se prijave; prednost imaju kandidati iz porodica sa ograničenim primanjima i onih koji se suočavaju sa posebnim izazovima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Nakon bogosluženja u čast velikog srpskog dobrotvora, osnivača Tekelijanuma, održani su i sednica patronata i izložba koja osvetljava značaj njegovog neprolaznog nasleđa.
Ruski mediji tvrde da Milatovićev susret sa patrijarhom carigradskim Vartolomejom nije bio samo protokolaran već da ima za cilj vršenje pritiska na Srpsku pravoslavnu crkvu i moguću legitimaciju raskolničkih struktura u Crnoj Gori,
Zadužbina Sime Igumanova poziva učenike i studente da se prijave; prednost imaju kandidati iz porodica sa ograničenim primanjima i onih koji se suočavaju sa posebnim izazovima.
Odluka suda o oduzimanju spomenika Pavlu Đurišiću izazvala je talas reakcija i otvorila pitanje odnosa države i Crkve u Crnoj Gori – dok policija pojačava prisustvo, narod i episkopat upozoravaju da je ovo mnogo više od pravnog spora.
Mitropolit zvorničko–tuzlanski pozvao nadležne da odmah reaguju, upozoravajući da pretnje postaju obrazac pritiska na pravoslavnu zajednicu u Federaciji BiH.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
: Na praznik Svete mučenice Jefimije u Kragujevcu, vladika šumadijski istakao je da je radost u Gospodu jača od svake tuge i da tamo gde je radost, tamo je Carstvo nebesko.
Jednostavne loptice od krompira na vodi vekovima krase posne trpeze manastira, a uz domaći paradajz i sveže začinsko bilje postaju pravo iznenađenje – dok u danima kada nije post dobijaju posebnu aromu kada se pospu sirom.