U kapeli Bogoslovije Svetog Save otvorena je izložba u čast dvesta godina od rođenja znamenitog episkopa i zadužbinara, uz dirljive poruke o njegovom neprolaznom duhovnom i prosvetiteljskom delu.
Sa blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, u kapeli Bogoslovije Svetog Save u Beogradu održan je pomen blaženopočivšem episkopu Vićentiju Krasojeviću, arhipastiru čiji je doprinos Srpskoj pravoslavnoj crkvi i narodu ostavio neizbrisiv trag. Ovaj molitveni čin uokvirio je početak svečane izložbe pod nazivom „Episkop Vićentije – vladika i zadužbinar“, organizovane u okviru proslave dvesta godina od rođenja ovog znamenitog arhijereja.
Izložba, koju su zajednički priredili Bogoslovija Svetog Save, Zadužbina episkopa Vićentija, Narodni muzej Šumadije i Muzej Rudničko-takovskog kraja, svedoči o bogatom i neprolaznom nasleđu episkopa Vićentija. Njegova nepokolebljiva vera, predanost prosveti i ljubav prema narodu izraženi su ne samo kroz duhovno pastirstvo, već i kroz njegov zadužbinarski rad.
Na početku svečanosti, prisutnima se obratio profesor Bogoslovije, jerej Branislav Kedžić, koji je nadahnuto podsetio na važnost čuvanja uspomena na svete Božje ugodnike, među kojima episkop Vićentije zauzima posebno mesto.
- Ova izložba nas podseća ne samo na veličinu ovog duhovnog vođe, već i na njegovu ljubav prema prosveti i školovanju mladih generacija - rekao je otac Branislav, obraćajući se posebno đacima Bogoslovije.
Foto: SPC
Vladika Vićentije
Nakon toga, Jevđa A. Jevđević, upravitelj Zadužbine episkopa Vićentija, govorio je o bogatom životnom putu ovog duhovnog vođe, koji je kao episkop, prosvetitelj i mecena duboko utkao svoje ime u istoriju srpskog naroda. Vićentije je bio ne samo episkop i obnovitelj manastira Vraćevšnica, već i akademik i podržavalac umetnosti. Njegova zadužbina nastavila je njegovu misiju pružanja obrazovanja mladima, omogućavajući budućim generacijama da nastave put svetlosti i znanja.
Umetnički deo programa upotpunili su duhovni tonovi pesme o episkopu Vićentiju, koju su izveli Aleksa Nedeljković i Sara Milanović, dok je hor Bogoslovije Svetog Save odgovarao na pomenu i izveo tropar i himnu Svetom Savi, osvetljavajući veličanstveni duh svečanosti.
Autor izložbe, Roksanda Aleksić, zajedno sa brojnim predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, đacima Bogoslovije i vernim narodom, učestvovala je u otvaranju izložbe, koja će posetiocima omogućiti da se kroz artefakte, spise i svedočanstva još jednom susretnu sa likom i delom episkopa Vićentija Krasojevića – duhovnog oca i prosvetitelja čije će delo nastaviti da nadahnjuje i vodi.
Ovim povodom, 9. oktobra u holu Bogoslovije Svetog Save u Beogradu biće otvorena izložba posvećena životu i delu ovog znamenitog vraćevšničkog duhovnika i prosvetnog dobrotvora.
Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
Posle arhijerejske liturgije, mitropolit zvorničko-tuzlanski odlikovao je veliki broj dobrotvora koji su doprineli obnovi ove svetinje, a u besedi pozvao na mir i zajedništvo.
Episkop Justin je služio liturgiju u novoosnovanoj parohiji, koja je tom prilikom obeležila svoju prvu slavu, uz radost parohijana zbog mogućnosti da na ovaj način očuvaju pravoslavnu tradiciju u rasejanju.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Kako je slepi starac iz bolničkog paraklisa postao najtraženiji duhovnik Atine i zašto su se ljudi hvatali za njegove reči kao za poslednju slamku spasa.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
U prvu nedelju Božićnog posta, Hram Svetog Save bio je ispunjen vernicima koji su se kroz liturgiju i besedu poglavara Srpske pravoslavne crkve podsetili na najveću hrišćansku vrlinu.
U oproštajnom obraćanju, episkop švajcarski deli lične trenutke poslednjih dana svoje majke, zahvalnost za molitve i poruku o duhovnoj svetlosti koja prati odlazak iz ovog života u večnost.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Reči starca Josifa Isihaste bez ulepšavanja otkrivaju zašto se blagodat ne daje onima koji odustaju na prvoj prepreci i kako se prava snaga vere proverava upravo u danima teskobe i unutrašnjih lomova.