Ovim povodom, 9. oktobra u holu Bogoslovije Svetog Save u Beogradu biće otvorena izložba posvećena životu i delu ovog znamenitog vraćevšničkog duhovnika i prosvetnog dobrotvora.
Svetlost duhovnosti koja je obasjavala srpski narod kroz vekove često se ogleda u delima velikih crkvenih vođa čije je življenje bilo u znaku posvećenosti Bogu, narodu i veri. Jedna od takvih ličnosti, duboko urezanih u istorijski i duhovni mozaik Srpske pravoslavne crkve, bio je blaženopočivši vladika Vićentije. Njegova misija i životni put predstavljali su most između tradicije i izazova vremena u kojem je živeo, te su ostavili neizbrisiv trag u životima vernika i u samom biću Crkve.
Ove godine navršava se dva veka od rođenja vladike Vićentija, a tim povodom, 9. oktobra, u holu Bogoslovije Svetog Save u Beogradu biće otvorena izložba posvećena njegovom životu kao ovog znamenitog vraćevšničkog duhovnika i prosvetnog dobrotvora.
Na otvaranju izložbe, uz prisustvo uglednih gostiju, biće služen pomen vladiki Vićentiju u 15:30 časova, nakon čega će uslediti svečano otvaranje. Ovaj događaj predstavlja ne samo odavanje počasti njegovoj izuzetnoj ličnosti, već i priliku da se uz duboko promišljanje setimo vrednosti koje je on zastupao kroz ceo svoj život.
Tanjug / Jadranka Ilić
Bogoslovija Svetog Save
Vladika Vićentije je, bez sumnje, bio svetlost duhovnosti koja je obasjavala srpski narod. Njegovo delovanje ukorenjeno je u snažnoj posvećenosti Bogu, narodu i veri, što ga čini jednim od najvažnijih jerarha Srpske pravoslavne crkve. Rođen u Gornjoj Crnući 1824. godine, Vićentije je od malena bio okružen duhovnim i obrazovnim uticajima, a njegov put ka monaštvu i prosveti započeo je u Manastiru Vraćevšnici, gde je sticao znanje i ljubav prema monaškom životu.
U to vreme, konak u Crnući je imao status jednog od četiri kneževa dvora, a dvorski knez je bio Georgije (brat Vićentijevog dede Krasoja). Porodica Krasojević bila je u najbližem prijateljstvu sa porodicom kneza Miloša. Pretpostavlja se da je Vićentija krstio arhimandrit vraćevšnički Melentije, koji se smatra njegovim duhovnim ocem. Melentije Pavlović kasnije je bio prvi poglavar Srpske pravoslavne crkve.
Nakon što se zamonašio 1844. godine, Vićentije je ubrzo postao iguman Manastira Vraćevšnice, gde je izvršavao mnoge reforme. Njegova neumorna borba za očuvanje srpske kulture, kao i njegov doprinos obnovi manastira, stvorili su temelje za razvoj jednog od najvažnijih centara srpske duhovnosti. Izgradio je konak poznat kao Vićentijev konak i uspostavio biblioteku koja je postala među najcenjenijima u Srbiji, kao i galeriju slika koja je čuvala nasleđe velikih umetnika.
Kao episkop užički, Vićentije je nastavio da promoviše prosvetu i kulturu. Njegovo članstvo u Srpskom učenom društvu i njegova bliska saradnja sa značajnim ličnostima poput Đure Jakšića, Vuka Karadžića i Jovana Jovanovića Zmaja svedoče o njegovoj posvećenosti intelektualnom i kulturnom uzdizanju srpskog naroda. Njegova otvorenost prema novim idejama, ali i čvrsto opredeljenje prema tradicionalnim vrednostima, omogućili su mu da bude most između prošlosti i budućnosti.
Foto: Zadužbina vladike Vićentija Krasojevića
Izložba posvećena životu i delu vladike Vićentija biće otvorena 9. oktobra u holu Bogoslovije Svetog Save u Beogradu
Ono što ga je izdvajalo nije bila samo njegova intelektualna sposobnost, već i njegov nesalomiv duh u suočavanju s izazovima. Tokom teških političkih vremena, kada je srpska crkva bila suočena s pritiscima i preprekama, Vićentije je hrabro stajao na braniku prava Srpske crkve, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji.
Vladika Vićentije nije bio samo duhovnik i prosvetitelj, već i veliki zadužbinar. Svu svoju imovinu zaveštao je za prosvetne ciljeve. Po njegovoj želji osnovana je zadužbina za školovanje njegove familije, dece iz njegovog mesta rođenja i, najzad, iz cele Srbije. Od novca koji je ostavio u Upravi fondova podignute su nove zadužbinske zgrade na njegovom placu pored njegove beogradske rezidencije.
Zgrade su davane pod zakup, a od prihoda su stipendirani pitomci. U zgradama su bile smeštene: Beogradska bogoslovija, Kraljevska srpska državna štamparija, Biblioteka Pravnog fakulteta i Akademija likovnih umetnosti. Zgrade zadužbine nacionalizovane su 1958. godine.
Otvaranje izložbe posvećene vladiki Vićentiju predstavlja priliku da se prisetimo njegovih dela i da se u srpskom društvu obnovi svest o značaju prosvetiteljstva i duhovnosti. On nas podseća na to koliko je važno čuvati i negovati nasleđe naših predaka, kako bismo izgradili bolju budućnost za generacije koje dolaze.
U srcu Beograda, blizu srpske Patrijaršije i Saborne crkve, svečano je otkrivena ploča koja odaje počast velikanu, čiji je pedagoški i duhovni rad ostavio neizbrisiv trag na mnoge generacije.
Uz prisustvo visokih crkvenih velikodostojnika, predstavnika državnih institucija i učesnika Letnje duhovne škole, vernici su se sabrali da odaju počast hercegovačkim mučenicima, dok je arhijerejsku liturgiju služio mitropolit Joanikije.
Uprkos detaljno dokumentovanoj inicijativi Opštine Berane, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore odbacilo je inicijativu za postavljanje spomenika blaženopočivšem duhovnom vođi, pravdajući odluku nejasnim i spornim tumačenjem zakona.
U čast kralju Vukašinu i despotu Uglješi, mitropolit Damaskin u Grčkoj služio liturgiju i pomen palim ratnicima, a uskoro počinje izgradnja spomen-kapele na mestu sudbonosne bitke
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Na molitvenom pomenu za 3.267 nevino stradalih Srba iz Srednjeg Podrinja i Birča, patrijarh je poslao snažnu poruku o praštanju, jedinstvu i pobedi dobra nad zlom
Na godišnjem pomenu blaženopočivšem patrijarhu Vikentiju, vernici su se prisetili njegovog teškog života, mudrog vođstva u komunističkim vremenima i nerazjašnjene smrti, koja je ostala tiha tajna srpske crkvene istorije.
U crkvama su uznete molitve za šesnaest nevino postradalih u padu nadstrešnice, dok je narod u tišini poslao poruku sećanja, ali i opomene – da se ovakva bol nikada više ne ponovi.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
U zadužbini Brankovića, podignutoj pre više od 500 godina, služili su mitropolit Vasilije i episkop Justin, a verni narod svedočio o neobičnoj sili molitve ovog dana.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.