U čast kralju Vukašinu i despotu Uglješi, mitropolit Damaskin u Grčkoj služio liturgiju i pomen palim ratnicima, a uskoro počinje izgradnja spomen-kapele na mestu sudbonosne bitke
U grčkom gradiću Ormenion, gde su se pre gotovo sedam vekova srpski vitezovi herojski suprotstavili nadiranju azijskih osvajača, održana je sveta liturgija i molitveni pomen kralju Vukašinu Mrnjavčeviću, despotu Uglješi i svim ratnicima koji su položili svoje živote u Maričkoj bici 1371. godine.
Ovim svetim činom, koji je predvodio mitropolit Didimotike, Orestijade i Suflija Damaskin, još jednom je posvedočena duboka veza između dva pravoslavna naroda, srpskog i grčkog, koji već vekovima zajednički svedoče vernost Hristu i svetoj Crkvi.
Srpski ratnici, predvođeni svojim vladarima, hrabro su stali u odbranu hrišćanske Evrope, ne samo oružjem već i duhom, donoseći večni zavet na odanost Bogu i svome narodu. Njihova žrtva, utkana u temelje hrišćanske civilizacije, dobila je posebno obeležje ovog dana kada se njihovo sećanje neguje kroz molitve i podsećanje na slavnu prošlost.
Foto: SPC
Skupu su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, ministar sporta Zoran Gajić, guverner Svete gore Alkivijadis Stefanis, iguman manastira Hilandar arhimandrit Metodije i predstavnici manastira Simonopetra
Nakon liturgije, održan je svečani skup u Episkopiji u Orestijadi, kojem su prisustvovali predstavnici srpske vlade, među kojima su bili ministar kulture Nikola Selaković i ministar sporta Zoran Gajić, zajedno sa brojnim gostima iz Grčke, među kojima su guverner Svete gore Alkivijadis Stefanis, iguman manastira Hilandar arhimandrit Metodije i predstavnici Manastira Simonopetra. Ova svečanost bila je simbol zajedništva, ne samo kroz sećanje na prošlost, već i kroz molitvu za mirnu i blagoslovenu budućnost.
Mitropolit Damaskin, prepoznajući značaj Maričke bitke za oba naroda, najavio je planove za podizanje spomen-kapele na mestu bitke, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.
U toj kapeli, patrijarh srpski Porfirije će položiti kopiju čuvene dvostrane ikone Bogorodice Pribežište (Katafigi), za koju se veruje da ju je naručila despotica Jelena, u monaštvu Jefimija, supruga poginulog despota Uglješe, neposredno nakon bitke. Ova ikona, koja je vekovima čuvana u manastiru Poganovu, danas se nalazi u Sofiji, ali njena duhovna snaga i dalje ujedinjuje duh srpskog naroda sa svetom prošlošću.
Foto: SPC
Mitropolit Damaskin i ministar kulture Nikola Selaković
Za svoje zasluge u negovanju kulture sećanja na junake Maričke bitke, mitropolit Damaskin je odlikovan Sretenjskim ordenom drugog stepena od strane predsednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića. Ova velika čast još jednom potvrđuje nepokolebljivu posvećenost očuvanju sećanja na one koji su život dali za veru i otadžbinu.
Molitveno sećanje, osvetljeno svećama i protkano dubokim rečima molitve, ostaje svedočanstvo da se ljubav prema bližnjima i Hristu ne zaboravlja. Srpska pravoslavna crkva i njen verni narod sa zahvalnošću se sećaju ovog dana i svih onih koji su svojim životom svedočili veru i ljubav prema Bogu i narodu.
Na godišnjicu blaženog usnuća poglavara SPC, episkop toplički bogoslužio je u hramu na Tašmajdanu. Ova molitvena služba, u tišini i s poštovanjem, odala je počast velikom duhovnom lideru čije je delo i danas duboko ukorenjeno u životima vernika.
U Hramu Svetog Save iguman manastira Studenica ustoličen je za novog episkopa moravičkog. Nakon ovog svetog čina, poručio je da je Crkva za vikara izabrala starca – ne po godinama, već po iskustvu koje je stekao služeći u srpskoj svetinji skoro tri decenije.
Na praznik Svetih Joakima i Ane, u prisustvu brojnih arhijereja, sveštenstva i vernika, obavljen je svečani čin hirotonije arhimandrita Pajsija za episkopa dioklijskog, vikara Mitropolije crnogorsko-primorske.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na molitvenom pomenu za 3.267 nevino stradalih Srba iz Srednjeg Podrinja i Birča, patrijarh je poslao snažnu poruku o praštanju, jedinstvu i pobedi dobra nad zlom
Na godišnjem pomenu blaženopočivšem patrijarhu Vikentiju, vernici su se prisetili njegovog teškog života, mudrog vođstva u komunističkim vremenima i nerazjašnjene smrti, koja je ostala tiha tajna srpske crkvene istorije.
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska organizuje niz događaja u znak sećanja na umirovljenog episkopa, a centralni pomen biće služen 23. februara uz prisustvo istaknutih duhovnika i intelektualaca.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.