Na praznik Svetog arhiđakona Stefana, episkopi Ilarion i Petar služili su liturgiju u manastiru posvećenom ovom svetitelju, naglašavajući veličinu oproštaja i milosti Božje u svakodnevnom životu.
Manastir Slanci, drevno duhovno utočište nadomak Beograda, proslavio je svoju slavu uz saborno molitveno okupljanje vernika. Na praznik Svetog prvomućenika i arhiđakona Stefana, liturgiju služio je episkop novobrdski Ilarion, uz sasluženje episkopa topličkog Petra, koji je svojom besedom nadahnuo prisutne i otvorio im nove duhovne vidike.
Posle čitanja Jevanđelja, vladika Petar se obratio sabranima rečima koje su odzvanjale u dušama vernika:
- Danas slavimo Svetog arhiđakona Stefana. Čuli smo da je on pretrpeo mučeničku smrt, a nema veće ljubavi nego da položimo život svoj za prijatelje svoje, po rečima Gospodnjim. I sam Gospod je položio život svoj za sve nas.
On je podsetio da se Sveti Stefan, svojom mučeničkom žrtvom i oproštajem, upodobio Hristu. U trenucima stradanja, arhiđakon je izgovorio iste reči kao i Hristos na krstu: „Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine“, vladika Petar je podvukao da je oproštaj ključ duhovnog uzrastanja:
- Oproštaj, draga braćo i sestre, jeste najlakši i najbrži način da se upodobimo Bogu, da ličimo na Boga, zato što je svo Njegovo delovanje spasonosno prema nama pre svega izraz milosti Njegove.
Foto: SPC
Manastir Slanci
Liturgijsko slavlje je nastavljeno osvećenjem slavskih darova, koje je izvršio vladika Ilarion. U prazničnoj atmosferi, on je čestitao slavu igumanu Stefanu i bratstvu manastira, blagosiljajući trud i ljubav kojom se ova sveta obitelj godinama uzdiže kao živi svedok vere i predanja.
Sabranje u Slancima, obeleženo zajedničkom molitvom, pesmom i duhovnom radošću, podsetilo je sve prisutne na duboku istinu koju je vladika Petar istakao: milost Božja je beskonačna, a oproštaj put ka istinskom upodobljenju Hristu.
Projekcija dokumentarno-igranog filma o životu i delu jednog od najvećih srpskih dobrotvora, Sime Igumanova, privukla je brojne ličnosti iz crkvenog, kulturnog i društvenog života, predvođene patrijarhom Porfirijem.
U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
U manastiru Svetog Nikolaja, na praznik posvećen ovom velikom svecu, služena je arhijerejska liturgija. Mitropolit mileševski ukazao je na snagu svetitelja kao duhovnih utočišta, a tom prilikom dodeljena su i visoka crkvena priznanja najzaslužnijima za obnovu manastira.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Uz liturgiju, besede episkopa i bogat duhovni program, vernici iz svih krajeva sabrali su se u manastiru Svetog Nikolaja Srpskog, osećajući snagu svetiteljeve ljubavi i blagoslova koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U srcu drevne svetinje, uz svetu liturgiju i blagoslov mitropolita mileševskog, vernici su proslavili manastirsku slavu, prisetivši se puta ka spasenju i snage zajedništva u Hristu.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Polaganje rize Presvete Bogorodice po starom i Svete mučenike Kirika i Julitu po novom kalendaru. Katolici obeležava spomendan Svetog Bonaventure, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.