Na praznik Svetog arhiđakona Stefana, episkopi Ilarion i Petar služili su liturgiju u manastiru posvećenom ovom svetitelju, naglašavajući veličinu oproštaja i milosti Božje u svakodnevnom životu.
Manastir Slanci, drevno duhovno utočište nadomak Beograda, proslavio je svoju slavu uz saborno molitveno okupljanje vernika. Na praznik Svetog prvomućenika i arhiđakona Stefana, liturgiju služio je episkop novobrdski Ilarion, uz sasluženje episkopa topličkog Petra, koji je svojom besedom nadahnuo prisutne i otvorio im nove duhovne vidike.
Posle čitanja Jevanđelja, vladika Petar se obratio sabranima rečima koje su odzvanjale u dušama vernika:
- Danas slavimo Svetog arhiđakona Stefana. Čuli smo da je on pretrpeo mučeničku smrt, a nema veće ljubavi nego da položimo život svoj za prijatelje svoje, po rečima Gospodnjim. I sam Gospod je položio život svoj za sve nas.
On je podsetio da se Sveti Stefan, svojom mučeničkom žrtvom i oproštajem, upodobio Hristu. U trenucima stradanja, arhiđakon je izgovorio iste reči kao i Hristos na krstu: „Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine“, vladika Petar je podvukao da je oproštaj ključ duhovnog uzrastanja:
- Oproštaj, draga braćo i sestre, jeste najlakši i najbrži način da se upodobimo Bogu, da ličimo na Boga, zato što je svo Njegovo delovanje spasonosno prema nama pre svega izraz milosti Njegove.
Foto: SPC
Manastir Slanci
Liturgijsko slavlje je nastavljeno osvećenjem slavskih darova, koje je izvršio vladika Ilarion. U prazničnoj atmosferi, on je čestitao slavu igumanu Stefanu i bratstvu manastira, blagosiljajući trud i ljubav kojom se ova sveta obitelj godinama uzdiže kao živi svedok vere i predanja.
Sabranje u Slancima, obeleženo zajedničkom molitvom, pesmom i duhovnom radošću, podsetilo je sve prisutne na duboku istinu koju je vladika Petar istakao: milost Božja je beskonačna, a oproštaj put ka istinskom upodobljenju Hristu.
Projekcija dokumentarno-igranog filma o životu i delu jednog od najvećih srpskih dobrotvora, Sime Igumanova, privukla je brojne ličnosti iz crkvenog, kulturnog i društvenog života, predvođene patrijarhom Porfirijem.
U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
U manastiru Svetog Nikolaja, na praznik posvećen ovom velikom svecu, služena je arhijerejska liturgija. Mitropolit mileševski ukazao je na snagu svetitelja kao duhovnih utočišta, a tom prilikom dodeljena su i visoka crkvena priznanja najzaslužnijima za obnovu manastira.
Miris zelenila i venčići od trave koje vernici nose kućama nisu samo deo praznične tradicije. Iza ovog običaja krije se sećanje na događaje koji povezuju Avrama, Mojsija i silazak Svetog Duha na apostole.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje delovanje Duha istine kao unutrašnje svedočenje koje ne objašnjava samo veru, već je čini živom, prisutnom i lično doživljenom.
Od rada i baštovanstva do venčanja i odlaska na groblje – jeromonah Visoko-Petrovskog manastira u Moskvi razjašnjava šta Crkva zaista uči o Duhovima, a šta potiče iz narodnih zabluda i sujeverja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Silazak Svetog Duha na apostole – Duhove (Pedesetnicu), po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Pohod Blažene Djevice Marije Elizabeti, dok muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Uz liturgiju, besede episkopa i bogat duhovni program, vernici iz svih krajeva sabrali su se u manastiru Svetog Nikolaja Srpskog, osećajući snagu svetiteljeve ljubavi i blagoslova koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost srpskog naroda.
U srcu drevne svetinje, uz svetu liturgiju i blagoslov mitropolita mileševskog, vernici su proslavili manastirsku slavu, prisetivši se puta ka spasenju i snage zajedništva u Hristu.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.
U Svetovaznesenskom hramu služena je zaupokojna liturgija uz prisustvo više arhijereja Srpske pravoslavne crkve, dok je patrijarh besedio nad odrom upokojenog Stojana Sladojevića.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
U Svetovaznesenskom hramu služena je zaupokojna liturgija uz prisustvo više arhijereja Srpske pravoslavne crkve, dok je patrijarh besedio nad odrom upokojenog Stojana Sladojevića.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Hram Svetog Save na Vračaru u subotu postaje mesto molitvenog okupljanja vernika, dok se Časni Pojas uz svečanu liturgiju koju služi srpski patrijarh Porfirije ispraća u Vatoped na Svetu goru.