“DANAS DECA UČE RODITELJE, STUDENTI PROFESORE, SVEŠTENICI PATRIJARHA, A VERNI NAROD ZBUNJEN”: Vladika Sergije upozorava da ne ispravljamo druge, već sebe
U svetu u kojem se lako sudi drugima, a retko sebi, episkop bihaćko-petrovački poziva na smirenje, preispitivanje i duhovni rast – jer tek kada očistimo sopstveno srce, moći ćemo da razumemo i svet oko sebe.
U vremenu kada se sve glasnije čuju reči osude, a sve tiše glas savesti, kada se lako upire prstom u druge, a retko u sopstveno srce, episkop bihaćko-petrovački Sergije podseća na temeljnu hrišćansku istinu – da je svaki dan koji nam je darovan prilika za unutrašnju promenu, za istinsko preispitivanje i duhovni napredak.
Reči vladike Sergija pozivaju na smirenje pred poretkom koji je Gospod ustanovio, na strah Božji pred samovoljom i gordošću koja razara dušu i zajednicu. Ovaj svet nije mesto za stalno ispravljanje drugih, već pre svega za sopstveno usavršavanje u veri, ljubavi i trudu – jer tek kada očistimo svoje srce, tada ćemo moći da razumemo i svet oko sebe.
YT/ Телевизија Храм
Vladika bihaćko-petrovački Sergije
“Dani koje smo od Boga primili i vreme u kojem se odvija naše ovozemaljsko postojanje imaju smisao samo ako ih obojimo sopstvenom verom, trudom i ljubavlju, ako se posvetimo preispitivanju svojih slabosti i nastojimo da svakog dana postanemo bolji”, piše vladika Sergije na početku svog autorskog teksta koji prenosimo u celosti.
Vladika dalje kaže:
“Ipak, kako u javnoj sferi, tako i u porodičnim i prijateljskim krugovima, najglasniji su oni koji neprestano kritikuju sve i svakoga, bez sagledavanja sebe, svojih grešaka i loših postupaka. Tome nas nisu učili Sveti Oci, već ovo naše 'ludo vreme' u kojem sebi svako daje za pravo da sudi onima iznad sebe. I Sam Gospod naš Isus Hristos u Besedi na Gori poručuje licemerima ovoga sveta: 'Izvadi najpre brvno iz oka svoga, pa ćeš onda videti izvaditi trun iz oka brata svoga“ (Mt 7, 5).'
Tako danas možemo videti, čuti i pročitati kako deca uče roditelje, studenti profesore, đakoni episkope, sveštenici patrijarha, a verni narod zbunjen nadmenošću onih koji bi da ispravljaju svakog sem sebe i sam postaje zbunjen u doba internetske vetrometine u kojoj svako može reći sve bez obzira da li je to što se kaže tačno i bilo kome korisno.
SPC/TV Hram
Vladika bihaćko-petrovački Sergije
Autoriteti se namerno gaze, nipodaštavaju i lažno kleveću, jer i jeste zadatak Nečastivog da obesmisli sve, pa čak i Crkvu Hristovu i njen vekovni poredak. Prosvetni sistem je poljuljan, vojska takođe, pa je još jedino Crkva ostala da se potkopaju temelji na kojim je gradila svoju misiju više do dvadeset stoleća.
U svakoj kafani danas znaju reći šta bi trebalo učiniti ruski predsednik, gde greši američki i slične besmislice koje su preplavile vreme našeg postojanja. A Gospod, kad Mu priđemo, pitaće nas samo za naše grehe, za naše lične padove i posrtanja, a mi bismo u ovom veku ispravljali svakoga osim sebe. Neće nas Gospod pitati ni za patrijarha niti za predsednika, niti za episkope niti za ministre, već samo i jedino za nas same.
SPC
Vladika bihaćko-petrovački Sergije
Gospod nas poučava rečima: 'Ako li ti zgreši brat tvoj, idi i pokaraj ga nasamo' (Mt 18, 15). Nasamo, da. Tako veli Onaj Kojeg danas sve slabije i čujemo i slušamo. Nije Gospod rekao da idemo na internet i da mudrujemo onima koji su iznad nas u bilo kakvoj ovozemaljskoj hijerarhiji, već da isključivo ispravljamo samo i jedino sebe! Nikog više, ni oca ni braću, ni majku ni sestre, niti bilo koga od bližnjih naših. A kad smirimo sebe, smiriće se hiljadu drugih oko nas, kako nas tiho poučava blaženi starac Tadej.
Njegoš je davno rekao: 'Ko na brdu ak imalo stoji, više vidi no onaj pod brdom'. Baš zbog toga trebamo zaćutati pred onima koji znaju više, dublje i bolje, koji imaju širi uvid u sliku koju mi jedva naziremo. Spustimo se u dubinu sopstvenog srca i očistimo kukolj koji nam guši pogled u sopstvenu zakorovljenu baštu našeg gordog duha. Ili, što bi jednostavno rekao naš mudri narod: Gledajmo svoja posla.”, zaključuje vladika Sergije.
Jake reči upotrebljava kralj Solomon, ne kaže da to nije ugodno Bogu, da Gospod na to ne gleda blagonaklono, da je protivno volji njegovoj, nego upotrebljava veoma izraz "odvratno", priča otac Miroslav o ogovaranju.
Otac Stevan Jovanović, pomoćnik predsednika Odbora za versku nastavu Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke, u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, govori o istorijskoj ulozi Crkve, njenoj misiji danas i o angažmanu koji treba da ima u javnom životu.
Istraživanje agencije Ipsos pokazuje da Crkva uživa najveće poverenje među građanima Crne Gore, dok su državne institucije na znatno nižem nivou poverenja.
Jedan od najdubljih duhovnih uvida o Velikoj suboti dolazi iz pera velikog ruskog svetitelja, koji u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva tajnu silaska Gospoda u ad, otvarajući pogled na večnost koju čeka svaki verujući.
Evtihije je u progonstvu proveo 12 godina i osam meseci, i pokazao se kao veliki čudotvorac, isceljujući ljude od raznih bolesti molitvama i pomazivanjem jelejem.
Dvadeset godina unazad, najveći dan za pravoslavne vernike obeležavao je i direktan prenos liturgija iz hramova. Ove godine, zbog blokade, milioni vernika ostaju uskraćeni za najvažniji televizijski prenos u godini.
U svetoj tišini svetinje, gde vekovima kuca srce srpskog pravoslavlja, poglavar Srpske pravoslavne crkve bogoslužio je u prisustvu monaštva, sveštenstva i vernog naroda, uz pojanje hora iz Beograda.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
U zemlji u kojoj su vekovima zajedno živeli Srbi, Bošnjaci i Hrvati, episkop bihaćko-petrovački upućuje snažan apel za mir i međusobno poštovanje, podsećajući da su prošlost i budućnost svih naroda neraskidivo povezane.
U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Poglavar SPC posetio je Hram Svetog Save u Drvaru, Hram Svetog Petra i Pavla u Nagrađu, a potom je u Manastiru Rmanju u Martin Brodu, u čast njegovog dolaska i u znak blagodarnosti i blagoslova, služen retki čin doksologije.
Dvadeset godina unazad, najveći dan za pravoslavne vernike obeležavao je i direktan prenos liturgija iz hramova. Ove godine, zbog blokade, milioni vernika ostaju uskraćeni za najvažniji televizijski prenos u godini.
U svetoj tišini svetinje, gde vekovima kuca srce srpskog pravoslavlja, poglavar Srpske pravoslavne crkve bogoslužio je u prisustvu monaštva, sveštenstva i vernog naroda, uz pojanje hora iz Beograda.
Na Veliki petak, pred ikonama i kandilima, uz pojanje bogoslova iz Prizrena i vizantijskih horova, izvezeno Hristovo telo položeno je na stoček u hramu gde su stolovali srpski patrijarsi – dok se sveti zavet s Kosova obnavljao u molitvi i suzama.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
U Vaskršnjoj poslanici patrijarh Porfirije i arhijereji SPC pozivaju verni narod i sve ljude dobre volje da se odreknu individualizma i vrate Bogu i liturgijskom životu, jer je to jedini pravi odgovor na savremene krize i nesuglasice koje potresaju društvo.
U najdubljoj tišini Velikog petka, iz redova blaga koje je Sveti vladika Nikolaj ostavio srpskom narodu, izvire molitveni biser za koji prepodobni Justin Ćelijski kaže da je deo večnog Srpskig Jevanđelja – reči koje danas zvuče snažnije nego ikada.